Antun Barac: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m manja dopuna životopisa i dodavanje izvora koji to potvrđuje
Oblik. dodatci članku, djela, izvor.
Redak 1:
[[Datoteka:Antun Barac Ck 290708.jpg|mini|Spomenik Antunu Barcu u [[Crikvenica|Crikvenici]]]]
 
'''Antun Barac''' ([[Kamenjak (Crikvenica)|Kamenjak]] [[Grižane]]<ref>[http://ulice.rijeka.hr/Default.aspx Ulice grada Rijeke] </ref> kod Crikvenice, [[20. kolovoza]] [[1894.]]. - [[Zagreb]], [[1. studenogstudenoga]] [[1955.]].)<ref>[http://hrcak.srce.hr/file/21097 Slovo, rujan 1957.]</ref>, bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književni povjesničar]] i, [[književna kritika|književni kritičar]] i [[prevoditelj]].
 
== Životopis ==
Antun Barac rođen je u Kamenjaku kod Crikvenice 1894. godine. Osnovnu školu polazio je i završio u Grižanima (1901.-1905.) a gimnaziju u [[Sušak]]u (1905.-1913.).<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1253 Barac, Antun], nap. [[Miroslav Šicel]] (1983.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 18. ožujka 2017.</ref> Jugoslavensku književnost, njemački i filozofiju diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu [[1917.]] godine.<ref name="hbl"/> Doktorirao je u Zagrebu [[1918.]] godine monografijom o [[Vladimir Nazor|Vladimiru Nazoru]]. Bio je profesor u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb|Zagrebu]] od [[1924.]] do [[1928.]] godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 892., ISBN 978-953-95772-0-7</ref> Osnovao je Institut za jezik i Institut za književnost [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]] [[1952.]] godine.<ref name="hbl"/>
 
== Znanstvena djelatnost ==
Bio je profesor u [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji]] u [[Zagreb|Zagrebu]] od 1924. do 1928. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 892., ISBN 978-953-95772-0-7</ref>
 
Raspon njegovog znanstvenog zanimanja vrlo je širok i kreće se od kritičko – [[esej]]ističkih napisa o manje važnim piscima, preko [[monografija]] o vrhunskim hrvatskim stvarateljima poput [[Vladimir Nazor|Nazora]], [[August Šenoa|Šenoe]], [[Vladimir Vidrić|Vidrića]] ili [[Ivan Mažuranić|Mažuranića]] do velikih sinteza o hrvatskoj književnoj kritici 19. stoljeća ili započete povijesti hrvatske književnosti od [[hrvatski narodni preporod|hrvatskog narodnog preporoda]] do stvaranja bivše Jugoslavije. Dva su temeljna njegova polazišta u vrjednovanju književnosti. Ona mora biti izraz čovjeka u njegovom totalitetu, kao individualnog i društvenog bića, te duboko zahvatiti u osnovna pitanja života. Druga mu je teza da se velika umjetnost rađa samo iz velike boli. Dakako, najvažniji je vrijednosni kriterij koliko je pisac za svoj doživljaj našao adekvatni izraz.
U svoja proučavanja unio je i specifični nacionalni kriterij, držeći da svaka mala književnost u većoj mjeri odražava društveni život svoga naroda nego velika. Otuda i poznata njegova krilatica o veličini malenih.
 
== Djela ==
Nepotpun popis:
* ''Vladimir Nazor'', Zagreb, 1918.
* ''Knjiga eseja'', Zagreb, 1924.
* ''August Šenoa: studija'', Zagreb, 1926.
* ''Ilirska knjiga'', Beograd, 1931.
* ''Mirko Bogović'', Zagreb, 1933.
* ''Članci o književnosti'', Zagreb, 1935.
* ''Dr Antun Radić u hrvatskoj književnosti: predavanje u Pučkom sveučilištu dne 29. siječnja 1937.'', Zagreb, 1937.
* ''Notes sur les Francais dans la litterature de l'Illyrisme'', P.o.: Annales de l'Institut francais de Zagreb ; annee 1, no. 2-3, julliet-decembre 1937., Gap, 1938.
* ''Hrvatska književna kritika'', Zagreb, 1938. (2. izd. 1962.)
* ''Vidrić'', Zagreb, 1940.
* ''Književnost i narod: (rasprave i eseji)'', Zagreb, 1941.
* ''Mažuranić'', Zagreb, 1945.
* ''Veličina malenih: sastavci o književnosti i književnicima'', Zagreb, 1947.
* ''Bjelinski u hrvatskoj književnosti'', Zagreb, 1948.
* ''Putopisi Adolfa Vebera'', P. o.: Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Odjel za jezik i književnost; knj. 281/4., Zagreb, 1950.
* ''Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije: knjiga I.: književnost ilirizma'', Zagreb, 1954., (2. izd. 1964.)
* ''Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije: knjiga II.: književnost pedesetih i šezdesetih godina'', Zagreb, 1960. (nadopisala [[Višnja Barac]])<ref name="hbl"/>
* ''Jugoslavenska književnost'', Zagreb, 1954., (2. izd. 1959., 3. izd. 1963.)
* ''Nekrolog nepriznatome'', P. o.: Zbornik radova Filozofskog fakulteta, knj. 2, Zagreb, 1954.
* ''Problemi književnosti'', Biblioteka Srpski i hrvatski pisci XX. veka, kolo 1, sv. 9, Antun Barac - izabrana djela, knj. 1, izbor i napomene [[Ivo Frangeš]], Beograd, 1964.
* ''Rasprave i kritike'', Biblioteka Srpski i hrvatski pisci XX. veka, kolo 1, sv. 10, Antun Barac - izabrana djela, knj. 2, izbor i napomene Ivo Frangeš, Beograd, 1964.
* ''Bijeg od knjige'', Zagreb, 1965. (ponovno izd. Litteris, Zagreb, 2015.)
* ''Članci i eseji'', [[Pet stoljeća hrvatske književnosti]], knj. 101, prir. Ivo Frangeš, Zagreb, 1968.
* ''Književnost Istre i Hrvatskog primorja'', Zagreb-Rijeka, 1968.
* ''KZSTG'', Jasenovac, 1978.
* ''I nisi sam'', Osijek [etc.], 1985.
* ''O književnosti'', izbor tekstova i uvodni esej [[Miroslav Šicel]], Zagreb, 1986.
 
== Izvori ==
{{wikicitat}}
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
 
{{Mrva-biog-znan-hrvatska}}