Razlika između inačica stranice »Svetozar Pribićević«

m
uklonjena promjena suradnika 141.138.28.167 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Rovoobob
m (uklonjena promjena suradnika 141.138.28.167 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Rovoobob)
}}
 
'''Svetozar Pribićević''' ([[Hrvatska Kostajnica]], [[26. listopada]] [[1875.]] – [[Prag]], [[15. rujna]] [[1936.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] političar, vodeća politička figura [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskih Srba]]. Isprva bio je pobornik unitarizma i centralizma jugoslavenske države a pred kraj života preobrazio se je u federalista i republikanca.<ref>Svetozar Pribićević, ''Izabrani politički spisi'', izbor i uvodna studija Hrvoje Matković, (Biblioteka Povijest hrvatskih političkih ideja, kolo 7, knj. 3), Golden marketing-Narodne novine, Zagreb, 2000., ISBN 953-6168-71-5, str. 71.:{{citat2|Od unitarista i centralista Svetozar Pribićević se na kraju života preobrazio u federalista i republikanca. No, u njegovoj transformaciji - mada mu je i dalje jugoslavenska država nezamjenjivo rješenje za budućnost - valja uočiti i stav da Srbi nemaju nikakvo pravo prisiljavati Hrvate da žive s njima u zajednici, ako oni to neće. Pri tome odbija i pomisao da bi Srbi mogli ratovati s Hrvatima zato što oni neće da žive zajedno s njima.}}</ref> Osnivač je [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratske stranke]], jugoslavenske unitarističke političke stranke, koja je bila jednom od vodećih političkih stranaka u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Odlazi u oporbu [[1924.]] godine i osniva [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]] koja prihvaća federalistička načela, te kasnije razočaran provedbom jugoslavenske ideje u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca kao velikosrpske hegemonije sklapa [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]] s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]].
</ref> Osnivač je [[Jugoslavenska demokratska stranka|Demokratske stranke]], jugoslavenske unitarističke političke stranke, koja je bila jednom od vodećih političkih stranaka u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Odlazi u oporbu [[1924.]] godine i osniva [[Samostalna demokratska stranka|Samostalnu demokratsku stranku]] koja prihvaća federalistička načela, te kasnije razočaran provedbom jugoslavenske ideje u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca kao velikosrpske hegemonije sklapa [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratsku koaliciju]] s [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-om]].
 
== Životopis ==
 
=== Uhićenje, internacija, politička emigracija i smrt ===
On je želio novac. Nakon uvođenja [[Šestosiječanjska diktatura|Šestosiječanjske diktature]], [[1929.]] godine, uhićen je i interniran u selo [[Brus]] podno [[Kopaonik]]a a kada se razbolio prebačen je u Beograd gdje je ostao izoliran od javnosti do srpnja [[1931.]] godine.<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, str. 289.</ref> Tada je pušten i dopušten mu je odlazak u inozemstvo.<ref>Hrvoje Matković, ''Povijest Hrvatske seljačke stranke'', Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, [[fusnota]] 310., str. 289.</ref> U emigraciji je boravio u [[Prag]]u i [[Pariz]]u. Tijekom boravka u emigraciji bio je izraziti protivnik jugoslavenskoga kralja Aleksandra I. Karađorđevića. Boraveći u Parizu pisao je i razne pismene poruke, ''Pismo prijateljima u Beogradu'', ''Pismo Srbima'' i ''Pogledi na stanje u Jugoslaviji i njezinu budućnost'' (brošura), u kojima je izražavao svoje negodovanje tadašnjim režimom i diktaturom u Kraljevini Jugoslaviji. U ''Pismu Srbima'' diktaturu je okarakterizirao kao "Najgori, najpokvareniji i najnedostojniji režim pod nebeskim svodom".<ref>Svetozar Pribićević, ''Diktatura kralja Aleksandra'', (ur. Bogdan Krizman, prijevod: Dražen Budiša i Božidar Petrač), Globus, Zagreb, 1990., ISBN 86-343-0335-7, Pogovor. Bogdan Krizman, ''Skica za biografiju Svetozara Pribićevića /1875-1936/'', str. 297.</ref>
 
Napisao je knjigu ''Diktatura kralja Aleksandra'' (La dictature du roi Alexandre) koja je izdana na [[Francuski jezik|francuskome jeziku]], u [[Pariz]]u, [[1933.]] godine. ''Diktatura kralja Aleksandra'' njegov je politički obračun s kraljem Aleksandrom, i u njoj se izjašnjava za republikansko i federalno ustrojstvo Jugoslavije. Nakon pogibije kralja Aleksandra I. Karađorđevića u atentatu [[Atentat u Marseilleu|Marseilleu]], [[9. listopada]] [[1934.]] godine, bio je smjesta uhićen i od francuske policije tretiran grubo, iako je imao orden [[Legija časti|Legije časti]], te je neko vrijeme držan u samačkoj ćeliji i konačno pušten na slobodu kada je francuska policija utvrdila kako nije imao nikakve veze s atentatorima.<ref name="S.P.">Svetozar Pribićević, ''Diktatura kralja Aleksandra'', (ur. Bogdan Krizman, prijevod: Dražen Budiša i Božidar Petrač), Globus, Zagreb, 1990., ISBN 86-343-0335-7, Pogovor. Bogdan Krizman, ''Skica za biografiju Svetozara Pribićevića /1875-1936/'', str. 298.</ref>