Gunja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 22:
Gunja ukupno ima 3732 stanovnika. U Gunji najviše živi Hrvata i čine 60.13% stanovništva. Postoji velika zastupljenost bošnjačkog pučanstva koje čini 29.69% stanovništva Gunje. Većina pučanstva su [[Katolička Crkva|katolici]], dok postoji i znatna muslimanska manjina, koja je među najstarijim islamskim zajednicama u Hrvatskoj.'''Muslimani''' čine dio stanovništva [[Gunja|Gunje]].
Ne zna se točno tko i kada se od [[Muslimani|muslimana]] prvi doselio u Gunju. Osim kao [[Poljoprivreda|poljoprivrednici]], muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u [[Spačva|spačvanskim]] šumama.▼
Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se [[1921]]. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942]]. do poratne [[1946]]. godine.▼
Džamija u Gunji je prva i najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981]]. godine imam je Idriz ef. Bešić.▼
H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971]]. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija.▼
Džamija je do [[1999]]. godine bila pokrivena klasičnim [[Krov|krovom]] na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz [[Zagreb|Zagreba]].▼
Osim džamije, u Gunji od [[1960]]. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po [[BIH|Bosni i Hercegovini]] pokopano više stotina [[izbjeglica]], pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".▼
U Gunji je u neposrednoj blizini džamije [[1995]]. godine započela izgradnja islamskog centra.▼
Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.▼
{| class="wikitable"
|-
Line 114 ⟶ 99:
| 100%
|}
=== Muslimani u Gunji ===▼
{{Glavni|Muslimani u Gunji}}▼
▲Ne zna se točno tko i kada se od [[Muslimani|muslimana]] prvi doselio u Gunju. Osim kao [[Poljoprivreda|poljoprivrednici]], muslimani su radili i na ciglani, kao šumski radnici ili kao kirijaši u [[Spačva|spačvanskim]] šumama.
▲Prema spomenici Župnog ureda, u Gunji se [[1921]]. godine pod opaskom “stanje duša” spominje i jedan musliman, a [[1933.]] godine i prvi tzv. mješoviti brak. Masovniji dolazak muslimana u Gunju i okolna mjesta Slavonije je za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kad je veći dio današnje RH i cijela današnja BiH bili dijelom [[NDH]], kada su mnogi muslimani iz istočne Bosne bježeći od ratnih strahota našli utočište kao izbjeglice u Gunji i drugim mjestima Slavonije. Seobe su bile od [[1942]]. do poratne [[1946]]. godine.
▲Džamija u Gunji je prva i najstarija [[džamija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Sagrađena je i službeno otvorena [[28. rujna]] [[1969.]] godine. Sagrađena je na zemljištu koje su u tu svrhu darovali bračni par iz Gunje - Ismet i Izeta Čandić. Prvi [[imam]] u džamiji bio je Hasan ef. Suljkanović, a od [[1981]]. godine imam je Idriz ef. Bešić.
▲H. Mustafa Korajac je obavio [[Hadždž|hadž]] [[1971]]. godine i smatra se prvim hadžijom ovog dijela Hrvatske. Ukupno 14 osoba iz Gunje je obavilo petu temeljnu islamsku obvezu [[Hadž]] i steklo zvanje hadžija.
▲Džamija je do [[1999]]. godine bila pokrivena klasičnim [[Krov|krovom]] na četiri vode, a tada je uz pomoć Generalne islamske lige "Rabite", općine Gunja i mještana, renovirana i pokrivena kupolom. Arhitektonsko rješenje uradio je arhitekt Faruk Muzurović iz [[Zagreb|Zagreba]].
▲Osim džamije, u Gunji od [[1960]]. godine postoji i odvojeno muslimansko groblje - mezarje, u kojem je za vrijeme velikosrpske agresije po [[BIH|Bosni i Hercegovini]] pokopano više stotina [[izbjeglica]], pa se ono osim muslimansko može nazvati i "izbjegličko".
▲U Gunji je u neposrednoj blizini džamije [[1995]]. godine započela izgradnja islamskog centra.
▲Osim što ima najstariju džamiju u Hrvatskoj, Gunja je prvo mjesto, u kojem je na prostoru bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] uveden i islamski vjeronauk u osnovnu školu – tjedan dana poslije katoličkog. Islamski vjeronauk u školskoj 2007./08. godini pohađalo je 202 učenika.
== Povijest ==
Line 154 ⟶ 157:
* [[Krešimir Mićanović]] (1968.), jezikoslovac, sveučilišni profesor
* [[Miroslav Mićanović]] (1960.), književnik, pjesnik
▲== Muslimani u Gunji ==
▲{{Glavni|Muslimani u Gunji}}
== Obrazovanje ==
| |||