Južnoslavenski jezici: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 213.89.236.211 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
[[Datoteka:Dialectos de las lenguas eslavas meridionales.PNG|thumb|desno|250px|Južnoslavenski jezični kontinuum sastoji se od dijalektnog sustava koji se proteže od jugoistočnih Alpi do Crnoga mora, tvore ga sljedeći nacionalni standardni jezici:{{legenda|#F11C2F|[[slovenski jezik]]}}
{{legenda|#FAD000|[[hrvatski jezik]]}}
{{legenda|#3D9956|[[bošnjačkibosanski jezik]]}}
{{legenda|#343C99|[[crnogorski jezik]]}}
{{legenda|#368EB9|[[srpski jezik]]}}
Redak 19:
:'''[[srpski jezik]]'''
::[[slavenosrpski jezik]]
:'''[[bošnjačkibosanski jezik]]'''
:'''[[crnogorski jezik]]'''
*[[istočno južnoslavenski jezici|Istočnojužnoslavenski]] (3):
Redak 33:
== Napomene ==
*Današnje [[srednjoslovačko narječje]] [[slovački jezik|slovačkog jezika]] je u osnovi južnoslavensko, odnosno ima bitne južnoslavenske osobine. <ref name="Lončarić81">[http://hrcak.srce.hr/file/103265 Rasprave ZHJ, sv. 21 (1995.)] [[Mijo Lončarić]]: Prostiranje kajkavštine u prošlosti, str. 81.</ref> Kad se prekinula slavenska sveza u Panonskoj nizini, na području današnje Mađarske, ti su se govori odvojili od ostatka Južnih Slavena te od onda pod utjecajem većinskog okružja Zapadnih Slavena primaju zapadnoslavenske osobine.<ref name="Lončarić81"/>
*Postojeći južnoslavenski nacionalni jezici iskristalizirali su se u [[slovenski jezik]], [[hrvatski jezik]], [[bošnjačkibosanski jezik]], [[crnogorski jezik]], [[srpski jezik]], [[makedonski jezik]], [[bugarski jezik]].
*Prema dijalektološkom kriteriju južnoslavenske jezike možemo svrstati u sustave ili sisteme, slovenski jezični sustav obuhvaća slovensko narječje koje se sastoji od niza dijalekata na ozemlju od Koruške i Soče na zapadu do granice sa Republikom Hrvatskom na jugoistoku, dijalekti slovenskog jezičnog sustava neposredno uz hrvatsku granicu spadaju u prijelazne govore koji se nadovezuju na hrvatske dijalekte. Hrvatski jezik kao sustav obuhvaća prostor triju narječja koja su se ustrojila tijekom povijeti, to su [[kajkavsko narječje]] koje se sa svojim istočnim dijalektima nadovezuje na sjeverozapadne štokavske dijalekte što je izraženo u križevačko-podravskom dijalektu i u sjeverozapadnim govorima slavonskoga dijalekta. U južnim dijalektima kajkavsko narječje se nadovezuje na čakavsko u prigorskom, donjesutlanskom, goranskom, gornjemiranskom i srednjočakavskom dijalektu koji posjeduju i kajkavske i čakavske osobine tako da ne postoji jasna diferencijacija prema kajkavskom narječju. Jezični sustav hrvatskoga jezika nastavlja se na [[čakavsko narječje]] sa ulančanim nizom dijalekata povezanih na zapadu i sjeverozapadu sa kajkavskim a na istoku i jugoistoku sa štokavskim narječjem, u južnočakavskom dijalektu nema jasne diferencijalne crte prema zapadnoštokavskom dijalektu na koji se prirodno nadovezuje, i drugi zapadnoštokavski dijalekti i govori nadovezuju se na čakavske dijalekte. [[Štokavsko narječje]] hrvatskoga jezika obuhvaća zapadnoštokavske dijalekte, to su zapadnoštokavski ili (bosansko-dalmatinski), istočnobosanski ili (ščakavsko-jekavski), slavonski i istočnohercegovački dijalekt (koji je u stvari skupina dijalekata, dubrovački, žumberački, bjelovarsko-srednjoslavonski, glinsko-slunjski, pounjski, istočnoslavonski, stolačko-neretvanski, istočnohercegovački, krajiški) u kojemu se ističu hrvatski novoštokavsko ijekavski govori kao zasebni sa ikavsko-jekavskim osobinama i snažnim čakavskim elementima (u dubrovačkom dijalektu). U istočnohercegovačkom dijalektu je prijelazna crta prema istočnoštokavskim dijalektima.
*Na istoku hrvatskog sve do zapadnih dijelova srpskog i crnogorskog jezičnog sustava formirao se bošnjačkibosanski jezični sustav koji se prostire od hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata i govora do istočnoštokavskih dijalekata, taj sustav ustrojavao se je od turske vladavine pa sve do današnjih dana a ubuhvaća islamizirano pučanstvo između Novog Pazara na istoku u Sandžaku i Bihaća na zapadu u turskoj Hrvatskoj, bez jasno diferenciranih crta prema zapadu i istoku. Glavnina sustava bošnjačkogbosanskog jezika spada u istočnobosanski dijalekt sa oko 55% dok je osatak sustava u istočnohercegovačkom, zapadnoštokavskom i zetsko-sandžačkom dijalektu.
*Jugoistočno od hrvatskog i bošnjačkogbosanskog jezičnog sustava prostire se crnogorski jezični sustav na istočnoštokavskom govornom prostoru zetsko-sandžačkog dijalekta i prijelaznih jugoistočnih ijekavskih govora istočnohercegovačkog dijalekta.
*Istočno od hrvatskog i bošnjačkogbosanskog jezičnog sustava te sjeverno od crnogorskog jezičnog sustava proteže se srpski jezični sustav sa rubnim jugozapadnim govorima istočnohercegovačkog preko vojvođanskog i šumadijskog, kosovsko-resavskog do zapadnih dijalekata torlačkog narječja koje se nadovezuje na istočne bugarske dijalekte te na južne makedonske dijalekte. Zapadnobugarski dijalekti nadovezuju se na istočnobugarske sve do Crnog mora.
*Prije 10. stoljeća, slovenski jezik nije se znatno udaljio od ostatka zapadnojužnoslavenskog prajezika (koji onda još nije bio postao srednjojužnoslavenski dijasistem).<ref name="Lončarić81"/>
*Prije 10. stoljeća panonski Slaveni sjeverno od Drave su govorili jezikom južnoslavenskih karakteristika.<ref name="Lončarić81"/>
*I u razdobljima nakon doseljavanja ugarskih plemena, područja sjeverno od [[Blatno jezero|Blatnog jezera]] imala su južnoslavenski makrodijalekt koji je pokazivao osobine razvitka južnoslavenskih jezika. Prema jugu je bio bliži Južnim Slavenima, prema zapadu, sjeveru i istoku su se te bliskosti gubile.<ref name="Lončarić82">[http://hrcak.srce.hr/file/103265 Rasprave ZHJ, sv. 21 (1995.)] [[Mijo Lončarić]]: Prostiranje kajkavštine u prošlosti, str. 82.</ref>
Po dijalektnoj podlozi nacionalnih standardnih jezika južnoslavenski jezici mogu se podjeliti na nekoliko kategorija;
# Lingvistička podjela: zapadnojužnoslavenski (slovenski, hrvatski, bošnjačkibosanski, crnogorski i srpski) i istočnojužnoslavenski (bugarski, makedonski i crkvenoslavenski)
#Kulturnojezična podjela: zapadnojužnoslavenski (slovenski i hrvatski), srednojužnoslavenski (bošnjačkibosanski), istočnojužnoslavenski (srpski, crnogorski, bugarski i makedonski).
#Dijalektološka jezična podloga: Prema dijalektološkoj jezičnoj podlozi južnoslavenske nacionalne standardne jezike možemo podjeliti u tri sustava, zapadni sustav (slovenski jezik), srednjojužnoslavenski dijasustav (hrvatski jezik, bošnjačkibosanski jezik, crnogorski jezik i srpski jezik), istočni sustav (bugarski jezik, makedonski jezik i crkvenoslavenski jezik).
''Vidi i: [[Srednjojužnoslavenski dijasistem]]''