Kraljevina Ilirija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 7:
Jedinstvena upravna struktura Kraljevine nije nikad uspostavljena, pa je od 1822. do 1849. središnja vlast djelovala putem c. k. Vlade u [[Ljubljana|Ljubljani]] (''k.k. Gubernium in Laibach'', ''I. R. Governo in Lubiana'') za [[Kranjska|Kranjsku]] i [[Koruška|Korušku]], tj. za okruge [[Ljubljana]], [[Postojna]], [[Novo Mesto]], [[Klagenfurt]] ([[Celovec]]) i [[Villach]] ([[Beljak]]) te c. k. Vlade za Primorje u [[Trst]]u (''k.k. Gubernium des Küstenlandes in Triest'', ''I. R. Governo del Litorale in Trieste'') za grad [[Trst]] s okolicom (kao "slobodni carski grad", Trst nije bio dijelom nekog okruga, već je imao upravu naziva "Magistrat za političko-gospodarske poslove" pod neposrednom upravom Vlade u Trstu), [[Goriška|Gorički]] okrug i [[Istra|Istarski]] okrug koji je nastao 1825. spajanjem [[Pazin|Pazinskog]] okruga, te zapadne Istre koja je upravno pripadala Trstu. Na crkvenom polju, [[1830.]] gorički nadbiskup dobio je naslov metropolita Ilirije.
 
U oktroiranome ustavu iz [[1849.]], premda su njezini sastavni dijelovi posve osamostaljeni i time je zapravo prestala postojati, spominje se kao [[krunska zemlja|krunovina]] sastavljena od Istre, Trsta, Goričke, Kranjske i Koruške, a zadržala se i u vladarskoj tituli do propasti [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske]] godine [[1918.]] Nakon 1861. u potpunosti su obnobljene krunovine [[Markgrofovija Istra]], [[PokneženaGoriška|Kneževska grofovija Gorička i Gradiška]], [[Trst|Slobodni carski grad Trst s okolicom]] koje su činile [[Austrijsko primorje]], te [[Kranjska|Vojvodstvo Kranjska]] i [[Koruška|Vojvodstvo Koruška]], a "Kraljevina Ilirija" zadržala se nominalno u vladarskoj tituli do propasti [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske]] godine [[1918.]]
 
==Izvori==