Vidkun Quisling: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Portrett av Vidkun Quisling i sivile klær, ukjent datering..jpg|mini|250px|Quisling u Oslu 1919. godine]]
'''Vidkun Abraham Lauritz Jonssøn Quisling ''' ([[Fyresdal]] [[18. srpnja]] [[1887]]. – [[24. listopada]] [[1945]].), [[norveška|norveški]] političar i državnik.
 
==Životopis==
Vidkun Quisling rođen je 1887. godine u mjestu [[Fyresdal]].<ref name="moljac">http://www.biografije.org/quisling.htm</ref> Još kao dječak se vrlo zanimao za religiju i metafiziku i taj interes s godinama nije splasnuo.<ref name="moljac"/> Išao je čak toliko daleko da je osmislio vlastitu religiju koju je nazvao '[[univerzalizam]]', a koja je predstavljala neku vrst kršćanstva.<ref name="moljac"/> Ipak na koncu se odlučio za vojničku karijeru koju je započeo veoma rano, s 18 godina. U vojnu zrakoplovnu školu upisao se 1905. godine i po završetku školovanja (1908.) bio je najbolji vojnik u svojoj klasi. Prvo promaknuće dobiva 1917. godine kada mu je dodijeljen čin [[Satnik|satnik]]. Karijeru nastavlja sudjelovanjem u humanitarnim misijama u Sovjetskom Savezu i Armeniji (1922.-1925.), a potom obnaša dužnost službenika u norveškom veleposlanstvu u Moskvi.
 
Boraveći u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]] zaljubiti će se i vjenčati čak dva puta.<ref name="moljac"/> Prvi puta s Aleksandrom Andrejevnom Voronjinom, a potom s Marijom Vasiljevnom Pasečnikovom (1923.). Po povratku u Norvešku ulazi u politiku kao strastveni antikomunist.<ref name="moljac"/> Kao član Seljačke stranke bio je ministar obrane ([[1931]].-[[1933.]]). Kasnije je osnovao vlastitu političku stranku nazvanu [[Narodni savez (Norveška)|Narodni savez]] ([[17. svibnja]] [[1933.]]). Bila je to malena politička stranka s malim brojem sljedbenika, a kao politički srodnu stranku pomagali su je njemački nacisti. Quisling će im se za to odužiti pri invaziji na Norvešku jer će njegova stranka biti [[peta kolona]] pri napadu Njemačke na Norvešku.
Redak 9:
Stranka je bila ustrojena po principu njemačkih nacista. Quisling kao vođa stranke nazvao se vođom, a sam je sebe znao opisivati i kao "norveškog Hitlera". Unatoč potpori Udruge norveških seljaka (s kojom je imao veze još dok je bio član Seljačke stranke) na izborima 1933. stranka dobiva oko 2 % glasova. Potom stranka skreće još više u desni radikalizam otvoreno prihvaćajući pronacističke i antisemistke stavove. No, na narednim izborma (1936.) dobiva još manje glasova nego na onim prethodnim. Nakon njemačke invazije na Norvešku stranka će s 2000 članovna narasti na 45.000 (1945.).
 
Početkom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Quisling je održao brojne sastanke s [[Hitler]]om i njegovim suradnicima kako bi ih uvjerio u nužnost osvajanja Norveške. Kada mu je to pošlo za rukom u travnju 1940. godine [[Njemačka]] je izvršila invaziju na Norvešku. Kao [[ministar obrane]], uništio je komunikacijska sredstva između norveške vojske i tako olakšao Nijemcima dublji proboj bez ikakvog otpora Norvežana, a već u svibnju Norveška je kapitulirala. Dana 9. travnja 1940. godine kraljevska obitelj i članovi parlamenta bili su prisiljeni napustiti glavni grad Norveške i povući se u mjesto Elverum, 50 milja udaljeno od švedske granice. Quisling je tu vidio svoju priliku da se domogne vlasti te se već nekoliko sati nakon njemačke invazije proglasio [[premijer]]om, a Narodni savez jedinom legalnom političkom strankom.
 
Do 1942. godine Nijemci nisu službeno htjeli priznati Quislinga za norveškog premijera sve dok to ne učini norveški [[kralj]] [[Haakon II]], ali kako je on to uporno odbijao učiniti iste godine Njemačka je priznala Quislingovu vladu. Zauzvrat Quisling se trudio u norveško društvo usaditi nacističke principe i praksu, te je također organizirao i progone Židova. Smatra ga se odogovornima za slanje preko 1000 Židova u sabirne logore.<ref name="Britannica"/> Pored toga sprovodio je terorističke metode spram onih koji su iskazivali lojalnost kralju i legalno izabranoj vladi, a koji su nakon invazije na Norvešku boravili u [[London]]u. Po završetku Drugog svjetskog rata Vidkun Quisling uhvaćen je i norveški sud osudio ga je na smrt strijeljanjem. Smrtna kazna je izvršena [[24. listopada]] [[1945]]. godine. Quislingovo ime postalo je sinonim [[izdaja|izdaje]] i suradnje s neprijateljem širom svijeta, ne samo u Norveškoj. Derivat ''[[kvisling]]'' primijenjuje na građanina koji pomaže neprijatelju da osvoji njegovu zemlju i općenito izdajicu.<ref name="Britannica">[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/487555/Vidkun-Abraham-Lauritz-Jonsson-Quisling Britannica]{{eng icon}}</ref>
Redak 18:
{{moljac|quisling.htm}}
{{GLAVNIRASPORED:Quisling, Vidkun}}
[[Kategorija: Norveški političari]]
[[Kategorija: Državnici]]
[[Kategorija:Fašisti i nacisti u Drugom svjetskom ratu]]
[[Kategorija:Fašisti i nacisti između dva svjetska rata]]