Razlika između inačica stranice »Nikita Hruščov«

Nema promjene veličine ,  prije 3 godine
bez sažetka
}}
 
'''Nikita Sergejevič Hruščov''' ([[ruski jezik|rus]]. '''Ники́та Серге́евич Хрущёв''', [[Kalinovka]], [[17. travnja]] [[1894]]. - [[Moskva]], [[11. rujna]] [[1971]].), sovjetski ruski političar, predsjednik [[SSSR]]-a. Nakon [[Staljin]]ove smrti bio je predsjednik [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|partije]], a naslijedio je [[Georgij Malenkov|Malenkova]] na mjestu predsjednika [[SSSR]]-a. Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u periodu od [[1953]]. do [[1964]]. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od [[1958]]. do 1964. godine.
 
==Životopis==
Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski komunistički vođa, generalni tajnik sovjetske komunističke stranke u periodu od [[1953]]. do [[1964]]. godine i premijer SSSR-a u razdoblju od [[1958]]. do 1964. godine. Nikita Sergejević Hruščov rođen je u mjestu Kalinovka, kao sin rudara. U mladosti je radio kao pastir i bravar. Nakon služenja u carskoj vojsci ([[1914]]. - [[1918]].) i sudjelovanju u [[Ruska revolucija|ruskoj revoluciji]] pridružio se komunističkoj stranci i [[Crvena armija|Crvenoj armiji]] [[1918]]. godine i borio se u građanskom ratu. Pohađao je visoku školu komunističke stranke [[1921]]. godine i bio aktivan član stranke sve do [[1929]]. godine. Naredne dvije godine pohađao je Industrijsku akademiju u Moskvi.
 
Hruščov je ubrzano napredovao u stranci, te je [[1934]]. postao član [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]]. U razdoblju od [[1935]]. do [[1937]]. generalni je tajnik moskovskog regionalnog komiteta gdje provodi industrijalizacijski program druge petoljetke. Godine [[1938]]. premješten je u [[Ukrajina|Ukrajinu]] gdje vrši dužnost generalnog tajnika ukrajinske partijske organizacije i postaje privremeni član partijskog [[Politbiro]]a. Punopravan član Politbiroa postaje [[1939]]. godine kada je imenovan u Prezidij Vrhovnog Sovjeta. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] Hruščov je na čelu političkog odjela Crvene armije na južnom frontu. Godine [[1944]]. kada su [[Nijemci]] istisnuti iz Ukrajine povjerena mu je obnova poljoprivredne proizvodnje, uspostava reda i kažnjavanje izdajica. Vraćajući se u Moskvu imenovan je članom Sekretarijata partijskog Centralnog komiteta. Kasnije će se istaknuti kao vodeći sovjetski poljoprivredni ekspert. Nakon smrti Staljina [[1953]]. postao je generalni tajnik Centralnog komiteta i time glava komunističke stranke SSSR-a. Tada je započela borba za vlast između Hruščova; Georgija Malenkova, premijera i [[Lavrentij Berija|Lavrentija Berije]], šefa tajne policije ([[KGB]]). Malenkov i Hruščov, s još jednim dijelom vlade, željeli su smanjiti moć KGB-a koji je u doba Staljina došao na zao glas. Berija je nasuprot njima želio povećati političku moć KGB-a. Stranka je podržala Malenkova i Hruščova, a Berija je uhićen i smaknut [[1953]]. godine. Hrušov je tada uspio pobijediti Malenkova jer je on kontrolirao partijski aparat i na važne funkcije imenovao velik broj ljudi koji su mu bili odani. Stoga je [[1955]]. godine Malenkov podnio ostavku.
Anonimni suradnik