Inačica od 30. ožujka 2017. u 22:21 uredi Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m italic ← Starija izmjena		Inačica od 30. ožujka 2017. u 22:30 uredi ukloni ovu izmjenu Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m sitno: jedna rečenica Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Guglielmo I.jpg\|mini\|Vilim I. Loši, normanski kralj Sicilije.]] '''Vilim I. Loši''' (engleski ''William The Bad'', talijanski ''Guglielmo Il Malo'') (1120.–7. svibnja, 1166., [[Palermo]], [[Sicilija]]), [[normani\|normanski]] [[Popis vladara Sicilije i Napuljskog Kraljevstva#Dinastija Hauteville (1130.-1198.)\|kralj Sicilije]]. Vladao do 1156. godine. Oslanjao se na Papinsku Državu i Veneciju. Vješt vladar koji je uspješno potisnuo sve ~~zavjere~~bune velikaša [[Kraljevina Sicilija\|svoje kraljevine]]. Nadimak ''Loši'' su mu dodjelili njegovi bespomoćni neprijatelji. Potpomagao je razvoj znanosti i umjetnosti te pokazao etničku i vjersku snošljivost.<ref>Hrvatski obiteljski leksikon (LZMK) - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=42313 Vilim I]</ref> == Životopis == Redak 8: Poslušao je savjet svoga ministra Majona od Barija i energično nastavio očevu politiku jačanja kraljevske vlasti nad gradovima i grofovima, koji su se okupili oko njegova rođaka Roberta od Bassonvillea, grofa Loritella. Grofovi su očekivali pomoć od [[Sveto Rimsko Carstvo\|rimsko-njemačkog cara]] [[Fridrik I. Barbarossa\|Fridrika I. Barbarosse]]. Kada je propala Fridrikova planirana ekspedicija u Italiju, pobunjenici su zatražili pomoć od bizantskog cara [[Manuel I. Komnen\|Manuela I. Komnena]]. Godine 1155. [[Bizant]]inci su upali u južnu Italiju i zauzeli Apuliju, ali Vilim je izvojevao veliku pobjedu kod [[Brindisi]]ja i vratio svoje posjede.<ref name="Vili"/> Riješio je nesporazume s papom [[Hadrijan IV.\|Hadrijanom IV.]] ''Konkordatom iz Beneventa'' (1156.). Papa je priznao Vilimovu vlast nad svim područjima kojima su [[Normani]] vladali. Gubitak posjeda u Africi (1158.–1160.) oslabili su Vilimov položaj i prestiž, a ubojstvo Majona u studenom 1160. godine izložili su ga novoj opasnosti od pobunjenih grofova, na čelu s normanskim plemićem, Mateom Bonellom.<ref name="Vili"/> Gotovo je uspio pokušaj njegovog svrgavanja i izbile su pobune na Siciliji i u južnoj Italiji. Opljačkana su blaga kraljevske palače u [[palermo\|Palermu]], uključujući srebrenu planisferu velikog arapskog geografa [[Muhamed Al-Idrisi\|El Idrizija]], koji je morao napusiti Siciliju jer su muslimani postali mete napada rulje. Vilim je ubrzo potisnuo nerede. Nametnuo je stroge kazne pobunjenicima, koji ovaj put nisu mogli računati na pomoć iz inozemstva.<ref name="Vili"/> Naslijedio ga je sin [[Vilim II., kralj Sicilije\|Vilim II.]]<ref name="Vili"/>

Vilim I., kralj Sicilije: razlika između inačica