Elektronski afinitet: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
Uredio, formule, poveznice, izvor |
||
Redak 1:
*'''Elektronski afinitet''' je težnja atoma ili iona nekog elementa u plinovitom stanju da veže na sebe elektron, ''e<sup>−</sup>''.
Afinitet prema elektronu jednak je [[energija|energiji]] '''''E''<sub>a</sub>''' <ref name="Fil"/> (ili '''''E''<sub>ea</sub>'''), koja se oslobađa ili koju treba dovesti kada neki [[atom]] ili ion primi [[elektron]].
Razlikujemo dva stupnja elektronskog afiniteta:
:::Prvi stupanj: <math>\qquad \quad\mathrm{X(g)+e^-(g)\rightarrow X^-(g)}</math>
:::Drugi stupanj: <math>\qquad \mathrm{X^-(g)+e^-(g)\rightarrow X^{2-}(g)}</math>
Kada atom primi elektron, nastaje negativno nabijeni ion jer je u elektronskom omotaču jedan elektron više nego što ima protona u jezgri i dobivena čestica više nije neutralna. Porastom protonskog broja afinitet prema elektronu se unutar periode povećava, a unutar skupine smanjuje. Atomi nemetala imaju gotovo popunjenu valentnu ljusku i primanjem elektrona mogu postići energetski povoljniju [[Elektronska konfiguracija|elektronsku konfiguraciju]] [[Plemeniti plinovi|plemenitog plina]]. Zato nemetali lako tvore negativne ione i imaju velik elektronski afinitet.
Elektronski afinitet mjeri se kao promjena energije, najčešće [[Entalpija|entalpije]], koja se oslobađa ili troši kada atom ili negativno nabijeni ion u plinovitom stanju primi elektron. Postupak određivanja je složen zbog čega su točno određeni afiniteti samo malog broj elemenata.<ref name="Fil">Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.189-190 </ref>
Najveći afinitet prema elektronu imaju [[Halogeni elementi|halogeni elementi]] čijim atomima nedostaje jedan elektron do stabilne konfiguracije plemenitog plina. Oni oslobađaju najveću energiju prilikom vezivanja elektrona ili drugim riječima imaju veliku negativnu vrijednost [[Entalpija|entalpije]] vezanja elektrona (prema termodinamičkoj konvenciji), Δ<sub>ea</sub>H<ref name="Atk"> P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 20-21 </ref>. Elektronski afinitet se najčešće izražava upravo kao negativna vrijednost entalpije vezanja elektrona.
{|
!colspan="3" |Vriijednosti elektronskog afiniteta
|-
!reakcija||E<sub>ea</sub> / eV <ref name="Fil"/>||E<sub>ea</sub> / kJmol<sup>-1</sup><ref name="Atk"/>
|-
|H + e<sup>-</sup> → H<sup>-</sup>||align="center"|-0,76||align="center"|-74
|-
|Cl + e<sup>-</sup> → Cl<sup>-</sup>||align="center"|-3,61||align="center"|-349
|-
|Br + e<sup>-</sup> → Br<sup>-</sup>||align="center"|-3,36||align="center"|-328
|I + e<sup>-</sup> → I<sup>-</sup>||align="center"|-3,06||align="center"|-298
|-
|O + e<sup>-</sup> → O<sup>-</sup>||align="center"|-1,46||align="center"|-141
|O<sup>-</sup> + e<sup>-</sup> → O<sup>2-</sup>||align="center"|8,10||align="center"|850
|-
|S + e<sup>-</sup> → S<sup>-</sup>||align="center"|-2,08||align="center"|-200
|}
==Izvori==
* P.W. Atkins, ''Physical Chemistry'', 5th edition, 1994, Oxford University Press, Walton Street, Oxford.
[[Kategorija:
[[Kategorija:
|