Stefan Uroš IV. Dušan: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 195.66.166.251 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika SpeedyGonsales |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 32:
Samo 45 dana nakon pobjede Stefana Uroša III. Dečanskog nad Bugarima, Dušan je izveo [[puč]], okrunio se za kralja Srbije i zatočio svog oca. Postoji u srpskoj narodnoj kulturi legenda da je kralj Stefan (kojega, inače, Srpska pravoslavna crkva štuje kao sveca) pred smrt prokleo potomstvo svojega sina i narod koji ga slijedi; zbog toga da je Srbija izgubila svoje narodne vladare i stoljećima robovala Turcima.
Kako bi učvrstio svoju vlast i strateški zaštitio pozadinu, on se, kao i otac i djed, ženi bugarskom princezom Jelenom [[1332.]], a dvije godine potom objavljuje rat [[Bizant]]u. Financijsku pomoć za taj rat Dušan dobiva od [[Dubrovačka Republika|Dubrovnika]], koji već ranije javno izjavljuje želju da kupi grad [[Ston]]. Ta prodaja je bila izvršena [[1333.]], kada Dubrovnik kupuje od Srbije ovaj grad i cijeli poluotok [[Pelješac]]. Dogovorom je Srpsko kraljevstvo dobilo 8.000 perpera.<ref>[http://www.rastko.
Prva faza rata s Bizantom bila je uspješna, s osvajanjem velikog dijela [[Makedonija|Makedonije]], ali pod pritiskom bizantskog cara [[Andronik III. Paleolog|Andronika III.]] dio teritorija je vraćen, kako bi bio zaključen mir. Taj mir će trajati do Andronikove smrti, kada u Bizantu dolazi do anarhije i građanskog rata. Koristeći novonastalu situaciju u Bizantu, Dušan podupire najprije jednu, a potom drugu stranu te osvaja cijelu bizantsku sjevernu Grčku i [[Albanija|Albaniju]], s izuzetkom [[Solun]]a, što je dovršeno do [[1348.]] godine.
Redak 39:
{{glavni|Srpsko Carstvo}}
[[Datoteka:Dušanovo Carstvo.jpg|mini|250px|Dušanovo carstvo, oko [[1350.]] godine]]
Koristeći činjenicu da je osvojio veći dio
Gotovo odmah nakon krunidbe Dušan je počeo raditi na novom Zakoniku, kojim bi se uredili odnosi između crkve i države, odnosi između seljaka i [[Feudalizam|feudalaca]], kao i ovih potonjih s carem. Po tom Zakoniku središnja vlast u državi je pripadala caru, koji je vladao uz pomoć državnog savjeta. U Zakoniku je također napisano da je Srbija centralizirana država, sa zakonskim ovlastima u rukama cara.<ref>[http://www.dusanov-zakonik.co.yu/indexe.html "Dušanov zakonik - Dushan's Code"] {{eng icon}}</ref> Dušanov Zakonik je jedan od najstarijih i najvažnijih pravnih akata u Južnih Slavena.
Redak 45:
Taj stožer gradnje centralizirane pravne države će na kraju oslabiti zbog smrti cara Dušana, samo godinu dana nakon objave drugog dijela Zakonika.
Smrt cara Dušana [[20. prosinca]] [[1355.]] godine dovodi postupno do raspada njegovog carstva, pošto se velikaši polako osamostaljuju od njegovog sina cara [[Stefan Uroš V.|Uroša V.]] Dušan je pokopan u [[prizren]]skom manastiru Svetih Arhangela, a njegovi ostatci će mnogo stoljeća kasnije biti premješteni u [[beograd]]sku crkvu [[Sveti Marko|Svetog Marka]], gdje se i danas nalaze.
== Izvori ==
{{izvori}}
|