Znojenje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
'''Znojenje''' je fiziološki proces kojim se organizam hladi i regulira tjelesnu temperaturu, odnosno oslobađa višak topline.<ref name="perspiration">{{cite journal |url=http://www.jbc.org/cgi/reprint/99/3/781.pdf |title=Simultaneous Study of Constituents of Urine and Perspiration |author=Mosher HH |journal=The Journal of Biological Chemistry |year=1933. |volume=svezak 99 |pages=str. 781.–790. |issue=broj 3}}</ref> [[Znojne žlijezde]] proizvode i luče znoj, tekućinu sastavljenu od [[voda|vode]], [[natrijev klorid|natrijevog klorida]], [[elektrolit]]a i drugih tvari. Pri izbijanju na površinu kože, znoj postupno [[isparavanje|isparava]] i tako odnosi toplinu iz tijela.<ref>[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18156662 "Sweat mineral-element responses during 7 h of exercise-heat stress," ''Int J Sport Nutr Exerc Metab'' prosinac 2007;17(6):574-82.]</ref>
Ljudski organizam u prosjeku izluči oko 700 [[ml]] znoja dnevno, iako ta količina ovisi od niza čimbenika kao vanjske temperature, fizičke aktivnosti, vrste odjeće, starosti, zdravstvenog stanja organizma i drugih faktora, tako da u ekstremnim slučajevima organizam može izlučiti i preko
== Znojne žlijezde ==
Razlikuju se dvije osnovna vrste znojnih [[žlijezda]]: [[merokrine žlijezde|merokrine]] ili [[ekrine žlijezde|ekrine]] i [[apokrine žlijezde|apokrine]] (mirisne).
Ljudski organizam ima 2-5 milijuna merokrinih žlijezda, koje su najbrojnije na [[stopalo|stopalima]] i [[dlan]]ovima. Apokrinih žlijezda ima manje, a najgušće su raspoređene u predjelu [[pazuh]]a, oko [[anus|analnog otvora]] i [[spolni organi|spolnih organa]], oko bradavica na [[dojka]]ma i sl. Ove žlijezde izlučuju znoj koji sadrži [[bjelančevine]] i [[ugljikohidrati|ugljikoidrate]]. Kao rezultat bakterijske razgradnje ovih tvari i oslobađanja različitih metabolita, javlja se
== Poremećaji ==
|