Razlika između inačica stranice »Suradnik:Drago Karlo/Stranica za vježbanje«

bez sažetka
[[File:Dipolna molekula HCl.png|thumb|250px|Dipolna molekula HCl: ''μ''=3,62·10<sup>-30</sup> Cm]]
[[File:Dipolna molekula vode.png|thumb|250px|Dipolna molekula vode: ''μ''=6,14·10<sup>-30</sup> Cm]]
[[File:Izračun dipola molekule vode.png|thumb|250px|Izračun dipolnog momenta molekule vode]]
[[File:3D model hydrogen bonds in water.svg|mini|250px]]
==Polarnost kemijske veze==
[[Kovalentna veza]] može biti polarna i nepolarna. Polarna kovalentna veza je ona čiji pripadajući elektroni nisu jednako podijeljeni između dva atoma jer ih jedan atom jače privlači nego drugi. <ref>[http://glossary.periodni.com/rjecnik.php?hr=polarna+kovalentna+veza] Generalić Eni, "Englesko-hrvatski kemijski rječnik & glosar: "Polarna molekula", 23 Feb. 2017. KTF-Split. 3 Apr. 2017.</ref> Kad se kovalentnom vezom vežu raznovrsni atomi, koji imaju različit afinitet prema elektronima, tada atom s većim afinitetom jače privuče zajednički elektronski par. Najjednostavniji primjer je veza između atoma klora i vodika u molekuli klorovodika:
Sve što smo do sada rekli odnosi se jednako na kemijske veze kao i na molekule u cjelini, jer smo razmatrali dvoatomne molekule. Međutim dipolni moment neke kemijske veze je vektorska veličina i do dipolnog momenta složenijih molekula dolazimo na poseban način.
 
==Polarnost molekula i dipolni moment==
Ukupni dipolni moment molekule može biti nula iako molekula sadrži polarne veze. To se događa ako su dipolni momenti pojedinačnih veza raspoređeni simetrično da se poništavaju. Četri C−H dipolna momenta molekule metana razmještena su simetrično u tri dimenzije i geometrijski pravilno pod istim kutovima, tako da se dipolni momenti vektorskim zbrajanjem veličina poništavaju a rezultat je nula. Molekula metana je nepolarna.
 
Molekula vode ima svoje dvije veze pod kutem od 105°, dva dipolna momenta O−H veza po 4,3·10<sup>-30</sup> Cm, koji se ne poništavaju i zato je molekula polarna. Vektorskim zbrajanjem ova dva dipola daju rezultat od 6,14·10<sup>-30</sup> Cm za molekulu kao dipol. <ref name="ime"> P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 42-43 </ref>
 
==Polarnost organskih spojeva==
 
==Polarne tvari==
*'''Polarnost''' je obilježje tvari čije molekule imaju stalni ''električni dipolni moment''. Ona je posljedica građe molekula i razlike u [[Elektronegativnost|elektronegativnosti]] povezanih elemenata. <ref>[http://proleksis.lzmk.hr/?s=polarnost] Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Proleksis enciklopedija, mrežno izdanje, ožujak 2017.: Polarnost</ref>
Dakle, polarnost molekula neke tvari bitno utjećeutječe na svojstva te tvari koja opažamo (talište, vrelište, agregatno stanje, tvrdoća, topljivost, kristalizacija...), kažemo da je tvar polarna.
 
===Voda===
Voda je tipična polarna tvar i ubrajamo je među '''najpolarnija otapala''' s stalnim električnim momentom koji iznosi 6,14·10<sup>-30</sup> Cm. Voda kao tvar nije jednostavan skup molekula vode. Jer su molekule vode dipoli među molekulama djeluju elektrostatske privlačne sile koje tom skupu molekula daju osobita svojstva od kojih sada razmatramo vodu kao otapalo. U vodi se dobro otapaju soli koje su ionske građe dok se ugljikovodici u vodi ne otapaju a sastavljeni su od nepolarnih molekula. Soli su ionske građe i kažemo da su soli primjer polarnih tvari. Otapanjem u vodi anioni i kationi iz soli se oslobađaju iz kristalne rešetke i mogu se gibati. Također zbog ion-dipolnog privlačenja ioni bivaju okruženi molekulama vode što nazivamo hidratacijom i nastaju hidratizirani ioni. Proces hidratacije je egzoterman što pospješuje otapanje soli. Zato pravilo otapanja glasi: "Tvari polarne građe otapaju se u polarnim otapalima." <ref name="Hab"> Habuš, Strićević, Liber: ''Opća kemija 2 : udžbenik kemije za drugi razred gimnazije'', 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0390-6, str. 30-35.</ref>
 
Molekule vode se međusobno privlače znatnim međumolekulskim silama koje nazivamo '''[[Kemijska veza#Vodikova veza|vodikova veza]]'''. Snaga vodikove veze je oko 10% snage [[Kovalentna veza|kovalentne veze]]. Zbog polarnosti molekula i snage vodikove veze voda ima mnoga osobita svojstva:
*Procjenjuje se da je vrelište vode za oko 160°C više od očekivanog
*Voda je tekućina s najvećom [[Površinska napetost|površinskom napetošću]]
*Voda ima među tekućinama vrlo visok specifični [[Toplinski kapacitet|toplinski kapacitet]]
*Anomalija [[Voda|vode]], led je manje gustoće od vode pri 0°C
 
===Ionske tvari===
U [[Ionska veza|ionske tvari]] ubrajamo razne soli, hidrokside, neke kompleksne spojeve jer su njihovi kristali građeni od iona. Topljivost tih tvari u vodi je dobra dok se iste slabo ili nikako ne otapaju u nepolarnim otapalima (benzen, benzin, tetraklormetan, eteri). Ionske tvari možemo smatrati izrazito polarnim tvarima; kada neka polarna kovalentna veza postane najpolarnija što je moguće (teorijski), zapravo imamo ionsku vezu.
===Svojstva tvari===
 
==Polarnost organskih spojeva==
 
[[File:Dipole molecules.svg|250px]]
==Izvori==
 
578

uređivanja