Razlika između inačica stranice »Suradnik:Drago Karlo/Stranica za vježbanje«

bez sažetka
 
Molekula vode ima svoje dvije veze pod kutem od 105°, dva dipolna momenta O−H veza po 4,3·10<sup>-30</sup> Cm, koji se ne poništavaju i zato je molekula polarna. Vektorskim zbrajanjem ova dva dipola daju rezultat od 6,14·10<sup>-30</sup> Cm za molekulu kao dipol. <ref name="ime"> P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 42-43 </ref>
 
==Polarnost i elektronegativnost==
Prikladna mjera za težnju atoma da stvara polarne veze jest njegova [[Elektronegativnost|elektronegativnost]]. Ona se obično označava s ''χ'' (grčko hi) a vrijednost joj je razmjerna aritmetičkoj sredini ionizacijske energije i elektronskog afiniteta atoma. Popis vrijednosti elektronegativnosti nekih atoma dat je u tabeli ispod:
{|class="wikitable"
!colspan="7" |Elektronegativnost nekih atoma
|-
|H: 2,20|| || || || || ||
|-
|Li: 0,98||Be: 1,57||B: 2,04||C: 2,55||N: 3,04||O: 3,44||F: 3,98
|-
|Na: 0,93||Mg: 1,31||Al: 1,61||Si: 1,90||P: 2,19||S:2,58||Cl: 3,16
|}
Jače elektronegativan atom u kemijskoj vezi jače privlači zajedničke elektrone k sebi i stvara električno negativni kraj veze. Tipičan primjer su atomi halogenih elemenata, koji mogu također postati negativni anioni. Nasuprot tome manje elektronegativan atom će stvarati električno pozitivan kraj veze. Tipičan primjer su atomi alkalnih metala koji lako mogu postati pozitivni kationi.
 
Elektronegativnost nam pomaže predvidjeti stupanj polarnosti neke veze jednostavnom usporedbom elektronegativnosti atoma u toj vezi:
 
==Polarne tvari==
578

uređivanja