Razlika između inačica stranice »Suradnik:Drago Karlo/Stranica za vježbanje«

bez sažetka
[[datoteka:WaterstriderEnWiki.jpg|mini|desno|250px|Površinska napetost vode posljedica je polarnosti molekula vode i vodikove veze]]
 
*'''Polarnost''' je neravnomjerna raspodjela električnoga naboja u molekuli (ili kemijskoj vezi). <ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=49089] Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje: Polarnost</ref>
 
==Polarnost kemijske veze==
 
===Voda===
Voda je tipična polarna tvar i ubrajamo je među '''najpolarnija otapala''' s stalnim električnim momentom koji iznosi 6,14·10<sup>-30</sup> Cm. Voda kao tvar nije jednostavan skup molekula vode. Jer su molekule vode dipoli među molekulama djeluju elektrostatske privlačne sile koje tom skupu molekula daju osobita svojstva od kojih sada razmatramo vodu kao otapalo. U vodi se dobro otapaju soli koje su ionske građe dok se [[Ugljikovodici|ugljikovodici]] u vodi ne otapaju a sastavljeni su od nepolarnih molekula. Soli su ionske građe i kažemo da su soli primjer polarnih tvari. Otapanjem u vodi anioni i kationi iz soli se oslobađaju iz kristalne rešetke i mogu se gibati. Također zbog ion-dipolnog privlačenja ioni bivaju okruženi molekulama vode što nazivamo [[Hidratacija|hidratacijom]] i nastaju hidratizirani ioni. Proces hidratacije je egzoterman što pospješuje otapanje soli. Zato pravilo otapanja glasi: "Tvari polarne građe otapaju se u polarnim otapalima." <ref name="Hab"> Habuš, Strićević, Liber: ''Opća kemija 2 : udžbenik kemije za drugi razred gimnazije'', 2. izd., Profil, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-12-0390-6, str. 30-35.</ref>
 
Molekule vode se međusobno privlače znatnim međumolekulskim silama koje nazivamo '''[[Kemijska veza#Vodikova veza|vodikova veza]]'''. Snaga vodikove veze je oko 5% snage [[Kovalentna veza|kovalentne veze]]. Zbog polarnosti molekula i snage vodikove veze voda ima mnoga osobita svojstva:
Svi alkoholi imaju barem jednu hidroksidnu skupinu −O−H, koja je polarna, s dipolnim momentom od 4,3·10<sup>-30</sup> Cm, koji je kod svih alkohola gotovo jednak. Prva tri alkohola topljiva su u vodi u svim omjerima a to je svakako posljedica polarne −O−H veze. Naredna tri alkohola su slabo topljiva a slijedeći su praktično netopivi, što predstavlja veliku razliku u svojstvu topljivosti. Ovu pojavu možemo promatrati na dva načina:
*Što je duža molekula, duži je njen ugljikovodični dio koji je istovremeno hidrofoban i nepolaran, koji "bježi" od vode i topljivost pada.
*Što je duža molekula, polarna −O−H "glava" molekule je sve "razrjeđenija" već u samom alkoholu, njen upliv je sve manji i topljivost pada.<ref>D. Stričević, B. Sever: ''Organska kemija'', Profil, 7. izdanje, 2004.g., ISBN: 950-200-751-2, str. 63-64</ref>
Topljivost alkohola u vodi potvrđuje pravilo: "Slično se otapa u sličnom!"
 
578

uređivanja