Razlika između inačica stranice »Deklaracija o zajedničkom jeziku«

bez sažetka
(deklaracija)
 
Deklaracija o zajedničkom jeziku jest programatsko-protestni tekst o zajedničkom jeziku koji se govori u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, pripremljen krajem 2016. i početkom 2017. u krugovima lingvista, književnika i drugih stručnjaka iz sve četiri države i objavljen 30. ožujka 2017. s potpisom više od 200 istaknutih bosanskohercegovačkih, crnogorskih, hrvatskih i srbijanskih intelektualaca. Na tragu Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967., čija je 50. godišnjica obilježena sredinom istog mjeseca, i pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, Deklaracija o zajedničkom jeziku ukazuje na goruće teme vezane za jezik.
'''Deklaracija o zajedničkom jeziku''' je rezultat ideološko-političkog projekta pod nazivom "Jezici i nacionalizmi", koji se odvijao tijekom 2016. i 2017. godine na sastancima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i još tri države koja graniče s Hrvatskom: [[BiH]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Srbija|Srbiji]]. Deklaracija je po objavi krajem ožujka 2017. godine u Hrvatskoj doživjela jednoglasnu osudu jezikoslovne struke ([[August Kovačec]], [[HAZU]], [[Željko Jozić]], [[IHJJ]]<ref>[http://narod.hr/hrvatska/kovacec-deklaraciji-zajednickom-jeziku-to-skup-iskompleksiranih-ideja-se-ne-temelji-ni-kakvoj-objektivnoj-stvarnosti Kovačec o “Deklaraciji o zajedničkom jeziku“: To je skup iskompleksiranih ideja koji se ne temelji ni na kakvoj objektivnoj stvarnosti], objavljeno 28. ožujka 2016., pristupljeno 1. travnja 2017.</ref>, Marko Alerić, [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/marko-aleric-deklaracija-je-novi-pokusaj-budenja-ideje-jugoslavenstva-1159652 'Deklaracija je novi pokušaj buđenja ideje jugoslavenstva'], objavljeno 30. ožujka 2016., pristupljeno 1. travnja 2017.</ref>, [[Ranko Matasović]]<ref name="matasović">[http://narod.hr/kultura/ranko-matasovic-potakne-li-deklaracija-ikakve-politicke-promjene-dogodit-ce-se-to-u-bosni-i-hercegovini Ranko Matasović: Potakne li Deklaracija ikakve političke promjene, dogodit će se to u Bosni i Hercegovini], objavljeno 30. ožujka 2016., pristupljeno 1. travnja 2017.</ref>) politike ([[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednica RH]] [[Kolinda Grabar Kitarović]]<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/grabar-kitarovic-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-je-sasvim-marginalna-stvar-o-kojoj-se-ne-treba-raspravljati-1159853 'Deklaracija o zajedničkom jeziku je sasvim marginalna stvar o kojoj se ne treba raspravljati'], objavljeno 30. ožujka 2016., pristupljeno 1. travnja 2017.</ref> i [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednik Vlade RH]] Andrej Plenković<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/kako-bih-to-podrzavao-tko-to-moze-podrzati-u-hrvatskoj-1159464 'Kako bih to podržavao? Tko to može podržati u Hrvatskoj?'], objavljeno 29. ožujka 2016., pristupljeno 1. travnja 2017.</ref>, [[Zlatko Hasanbegović]]<ref>[http://narod.hr/hrvatska/video-hasanbegovic-deklaraciji-zajednickom-jeziku-rijec-vukovskom-vapaju-jugoslavenskih-nacionalista-izgubljenom-domajom Deklaracija jugoslavenski koncept vraća gdje je i nastao, u filologiju i kulturu], objavljeno 29. ožujka 2016., pristupljeno 1. travnja 2017.</ref>, Nina Obuljen Koržinek<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/ministrica-nina-obuljen-korzinek-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-politicka-je-inicijativa-1159385 Ministrica Obuljen Koržinek: Deklaracija o zajedničkom jeziku politička je inicijativa], objavljeno 29. ožujka 2016., pristupljeno 1. travnja 2017.</ref>) intelektualaca i medija (predsjednik HAZU Zvonko Kusić, Ante Gugo, Tihomir Dujmović, Nino Raspudić i drugi).
 
 
==Održavanje sastanaka==
==Potpisnici==
 
Deklaracija je gromoglasno najavljivana prije nego je objavljen njen tekst, najavljivalo ju se kao projekt 30-aktak jezikoslovaca s područja bivše Jugoslavije, i inicijalno više od 200 potpisnika navodno "lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih kredibilnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije"<ref>[http://narod.hr/kultura/ideolosko-politicki-projekt-30-lingvista-s-podrucja-bivse-jugoslavije-pokrenulo-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku Ideološko-politički projekt: 30 ‘lingvista’ s područja bivše Jugoslavije pokrenulo Deklaraciju o zajedničkom jeziku], objavljeno 28. ožujka 2017., pristupljeno 1. travnja 2017.</ref>, dok su je zapravo prije objave potpisala dva jezikoslovca: [[Snježana Kordić]] i Ranko Bugarski iz Beograda. Valja dodati da je Kordić autorica opskurnog traktata "Jezik i nacionalizam" koji ne spada u jezikoslovlje, nego u politiku, te nije slučajnost što cijeli ideološko-politički projekt nosi ime tog djelca u množini ("Jezici i nacionalizmi").
 
==Izvori==
583

uređivanja