Merkur: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Uklanjanje izmjene suradnika 82.132.3.70 (talk) (HG) (3.1.22) |
|||
Redak 37:
Merkur je gotovo tri puta manji od [[Zemlja|Zemlje]], s površinskim ubrzanjem od 0,38 [[Ubrzanje zemljine sile teže|ubrzanja na Zemlji]]. Nema [[atmosfera|atmosferu]] u uobičajenom smislu, a zapaženi su [[plin]]ovi [[kisik]], [[vodik]], [[helij]] i [[argon]]. [[Temperatura]] površine mijenja se od 100 [[Kelvin|K]] (- 173 [[celzij|°C]])po danu do 700 K (+ 427 °C)po noći. Dio Merkurove površine snimila je [[svemirska letjelica]] [[Mariner 10]] godine 1974. i 1975., od 2008. oko Merkura obilazi letjelica [[MESSENGER]]. Površina mu je prekrivena [[krater]]ima i malim "morima", te jako nalikuje [[Mjesec|Mjesečevoj]] površini: zbog jače privlačne sile, krateri su mu zbijeniji. Najveća je zaravan Ravnica vrućine ([[Latinski jezik|lat]]. ''Caloris Planitia''). Na kori se vide ostatci velikih pomaka i stezanja planetnoga tijela uzrokovanoga hlađenjem. Središte mu se sastoji pretežno od [[metal]]a (procjenjuje se da je omjer [[željezo|željeza]] prema [[stijena|stijeni]] 70 : 30) i ima slabo [[magnetno polje]]. U naizmjeničnim vremenskim razmacima od 7 i 13 godina, vidi se kako prividno prelazi ([[Tranzit (astronomija)|tranzit]]) preko Sunčeva kruga. <ref> '''Merkur''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40221] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>
Po uzoru na stara češka imena planeta, kajkavci su jedno vrijeme za Merkur upotrebljavali ime '''Dobropas''' (''Dobrobasz'' po starom kajkavskom pravopisu).<ref> ''Danicza Zagrebechka, ili Dnèvnik za prözto leto 1834'', Vu Zágrebu, pritizkana vu Ferencza Suppan Szlovarniczi: str. 8.</ref> Zbog blizine Sunca, rijetko je u povoljnom položaju za promatranje, a i tada je vidljiv iznad [[obzor]]a samo kratko vrijeme prije izlaska ili nakon zalaska Sunca. Merkur nema [[prirodni satelit|prirodnih satelita]]. [[Merkur (mitologija)|Merkur]] je bio [[rimski imperij|rimski]] [[bog]] trgovine i putovanja, glasnik bogova. Stari su mu [[Stara Grčka|Grci]] nadjenuli čak tri imena: opće ime Stilbon, [[Apolon]] za jutarnju pojavu, te večernje ime [[Hermes (mitologija)|Hermes]], prema bogu [[medicina|medicine]], [[magija|magije]], [[trgovina|trgovine]], lopova,
=== Površinska temperatura ===
| |||