Inačica od 11. rujna 2015. u 21:16 uredi BlackArrow (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 21.672 edits m uklonjena promjena suradnika 188.252.150.93 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Dexbot ← Starija izmjena		Inačica od 6. travnja 2017. u 18:45 uredi ukloni ovu izmjenu Pojmoslovac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 2.394 edits m manja dopuna Novija izmjena →
Redak 1: {{Infookvir znanost ~~'''Geologija''' je znanost koja se bavi proučavanjem [[Zemlja\|Zemlje]]. Pokušava objasniti kako je Zemlja formirana i kako se mijenja.~~ \| ime = Geologija Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i proučavaju [[tlo]], [[stijene]], [[planina\|planine]], [[rijeka (vodotok)\|rijeke]], [[ocean]]e i druge dijelove Zemlje. Također, geologija može obuhvatiti izučavanje građe drugih (terestričkih) planeta, pa se naziv može proširiti na pojam planetarne geologije.▼ \| slika = Earth-crust-cutaway-croatian.png \| veličina = 300px ~~Riječ geologija je nastala od [[grčki jezik\|grčkih]] riječi γη (Gea = Zemlja) i λογος (logos = [[znanost]]) (rasprava, diskusija).~~ \| opis slike = Prikaz sastava [[Zemlja\|Zemlje]]. \| znanstvena_grana = \| znanstveno_polje = \| znanstveno_područje = '''[[Prirodne znanosti]]''' ▲}}'''Geologija''' ([[grčki jezik\|grčkih]] riječi γη (Gea = Zemlja) i λογος (logos = [[znanost]]) (rasprava, diskusija)) je znanost koja se bavi proučavanjem [[Zemlja\|Zemlje]]. Pokušava objasniti kako je Zemlja oblikovana i kako se mijenja. Znanstvenici koji se time bave zovu se geolozi i proučavaju [[tlo]], [[stijene]], [[planina\|planine]], [[rijeka (vodotok)\|rijeke]], [[ocean]]e i druge dijelove Zemlje. Također, geologija može obuhvatiti izučavanje građe drugih (terestričkih) planeta, pa se naziv može proširiti na pojam planetarne geologije. == Povijest == Spoznaje o vrlo složenoj problematici postanka i razvitka [[Zemlja\|Zemlje]] javljale su se postupno, a neke ~~datiraju~~potječu još iz antičkih vremena. No, tek u 15.~~st.~~ stoljeću dolazi do pokušaja sistematizacije znanja o Zemlji, a postupno se javljaju i novi pojmovi kao temelj geologije u nastajanju. U [[Srednji vijek\|Srednjem vijeku]] su ostaci izumrlih organizama najčešće smatrani "igrom prirode" ili dokazima "općeg potopa". No, već je [[Leonardo da Vinci]] (1452 - 1519) upozorio da jednim se "potopom" ne može objasniti rasprostranjenost [[fosil]]nih ostataka morskih organizama na kopnu. Osim toga, on je bio svjestan dugog trajanja geološke prošlosti, a opisao je i prvi '''geokemijski ciklus''' (voda ispire sol iz tla i odnosi je u more koje se tako zaslanjuje, a zbog izdizanja morskog dna stvaraju se [[laguna\|lagune]] gdje se voda isparuje i taloži novi sloj, koji opet može biti potopljen...). Leonardo da Vinci je shvatio i odos [[erozija\|erozije]] tla i izdizanja kopna (erozija narušava ravnotežu u [[litosfera\|litosferi]], a ona se ponovno uspostavlja izdizanjem). Line 24 ⟶ 29: Od naših istraživača koji su u ranim fazama razvitka znanosti o Zemlji ističu se [[Ruđer Bošković]] (1711. - 1787.) koji je pisao o kompenzaciji masâ unutar gora i tako postavio temelje kasnijem razvoju teorije [[izostazija\|izostazije]]. Regionalne poremećaje sile teže tumačio je različitom gustoćom gornjih i donjih dijelova Zemljine kore. Kasnije je [[Đuro Pilar]] (1846. - 1893.) raspravlja o uzrocima ledenih doba i povezuje ih s ekscentričnošću Zemljine putanje, a kasnije se bavi uzrocima potresa za koje kaže da su najuže povezni sa stvaranjem pukotina i rasjeda u Zemljinoj kori. [[File:ภาพถ่ายของAndria Mohorovicic.gif\|thumb\|200px\|[[Andrija Mohorovičić]].]] [[Andrija Mohorovičić]] (1857. - 1936.) na osnovi potresa sa žarištem u Pokuplju (25km južno od Zagreba) dokazao je 1909. da u dubini od 54 km postoji jak diskontinuitet u širenju potresnih valova, koji je po njemu dobio naziv [[Mohorovičićev diskontinuitet]]. Line 56 ⟶ 61: [[mikropalentologija]] [[palinologija]] ** [[tafonomija]] * [[petrologija]] * [[povijesna geologija]] Line 84 ⟶ 90: [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno matematički fakultet]] osnovan je 1946. godine, a odmah je, kao njegov sastavni dio, utemeljen Geološki odsjek s Geološko-paleotološkim i Mineraloško-petrografskim zavodima. Isti postoje i danas. == ~~Poveznice~~ Izvori== ;Bilješke i literatura {{Commonscat\|Geology}}▼ * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=21701 geologija], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]] * [[Erozija]] * Čedomir Benac, [https://helpdesk.uniri.hr/system/resources/docs/000/000/016/original/Rijecnik_pojmova.pdf?1384256623 ''Rječnik pojmova u primijenjenoj geologiji i geološkom inženjerstvu''], [[Sveučilište u Rijeci]], Rijeka, 2013., ISBN 9789536953332 * [[Kriptodepresija]] * [[Tafonomija]] ~~<!--~~ == Vanjske poveznice == ▲{{Commonscat\|Geology}} ~~-->~~ ;Mrežna mjesta * [https://www.pmf.unizg.hr/geol# Geološki odsjek] [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu\|Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu]] * [http://www.geologija.hr/hr/ Hrvatsko geološko društvo] * [http://www.hgi-cgs.hr/index.html Hrvatski geološki institut] * [http://www.portalnebula.hr Portal Nebula], portal studenata geologije {{Prirodne znanosti}} [[Kategorija:Prirodne znanosti]]

Geologija: razlika između inačica