RMS Titanic: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m rev. na 16. ožujka 2017.‎
Redak 16:
|povučen iz službe =
|ponovno stavljen u službu =
|ponovno stavljen izvan službe =g
|izvan službe =
|preimenovan =
Redak 50:
}}
 
{{dz|[[Titanic (1997.)]]|film iz 1997.}}
 
'''RMS Titanic''' je [[putnički brod]] koji je [[14. travnja]] [[1912.]] godine nakon sudara s ledenim brijegom potonuo u [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]].
 
== Gradnja ==
U [[London]]u [[1907.]] godine sastali su se J. B. Ismay, predsjednik [[White Star Line]]a, i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908. godine potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, ''[[RMS Olympic|Olympic]]'', ''Titanic'' i ''[[HMHS Britannic|Gigantic]]'' (poslije ''[[HMHS Britannic|Britannic]]''), koje će konstruirati Tomas Andrews.
[[File:Last photo of RMS Titanic.jpg|left|thumb|240px|Posljednja fotografija Titanica]]
 
Gradnja ''Titanica'' počela je [[31. ožujka]] [[1909.]] godine, a brod je bio porinut u more [[31. svibnja]] [[1911.]] godine. Bio je dugačak 269 i širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 [[bruto registarska tona|bruto registarskih tona]]. Dubina [[gaz]]a bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina ''Titanica'' bila je 25 čvorova. Maksimalna snaga iznosila je 51.500 KS s tri propelera koju je pokretala kombinacija niskotlačne turbine (srednji propeler), dok su ostale pokretala dva četverocilindrična klipna parna stroja. ''Titanic'' se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je "najsigurniji brod".
 
== Kratko putovanje ==
[[File:Last photo of RMS Titanic.jpg|left|thumb|240px|Posljednja fotografija Titanica]]
 
''Titanic'' je krenuo iz britanske luke [[Southampton]] na svoje prvo prekooceansko putovanje [[10. travnja]] [[1912.]] godine. ''Titanicovo'' prvo putovanje trebalo je biti prvo od mnogih prekoatlantskih putovanja toga broda.
 
U nastojanju da osvoji Plavu vrpcu Atlantika na svom prvom putovanju u [[New York, New York|New York]], kapetan [[Edward John Smith]] namjerno je krenuo kraćim kursom, sjevernijim od propisanoga, i time zanemario opasnost od sudara s ledenim santama. Samo četiri dana kasnije, [[14. travnja]] 1912. godine u 23:40 sati, ''Titanic'' se pri brzini od 22 čvora sudario sa [[santa|santom]] leda, koja ga je prepolovila na dva dijela, a nakon čega je u 2:40 sati brod potonuo.
 
=== Broj žrtava ===
''Titanic'' je nakon sudara poslao poziv u pomoć, a prvi brod koji je stigao u pomoć bio je ''[[Carpathia]]''. Od 2.223 putnika i članova posade preživjelo ih je samo 706. Poginulo je ili ih se utopilo 1.517, od toga 1.360 muškaraca te 157 žena i djece.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.titanicinquiry.org/USInq/USReport/AmInqRep03.php#a8 United States Senate Inquiry Report. Titanic], titanicinquiry.org, pristupljeno 14. veljače 2016.</ref> Među njima i 27 Hrvata.
 
Kod ukrcavanja u čamce za spašavanje pazilo se - prema izričitoj zapovijedi kapetana Edwarda J. Smitha - da žene imaju prednost kod ukrcavanja: kako je potonuće i ukrcavanje na čamce trajalo gotovo tri sata, spašeno je 74 % od svih žena na brodu, 52 % sve djece i 20 % svih muškaraca. Od muških se članova posade spasilo svega 21 %; od 22 žene zaposlene na brodu, spasilo se međutim čak 20. Pripadnost privilegiranoj prvoj klasi je putniku davala otprilike 30 % veću šansu za preživljavanje (uostalom, čamci su se nalazili na gornjim palubama broda, blizu sobama prve klase). Pripadnost ženskom rodu značila je, otprilike, 370 % veću šansu za preživljavanje.<ref>{{eng oznaka}} [http://www.ultimatetitanic.com/the-survivors/#.VAt4K8J_uQA "Titanic: As Told by the Survivor's"], pristupljeno 6. rujna 2014.</ref>
''Titanic'' je pronađen [[1985.]] godine. Pronašli su ga [[Robert Ballard]] i [[Jean-Louis Michel]].
 
== Proročanstvo katastrofe ==
Katastrofu ''Titanica'' četrnaest je godina prije predvidio [[Morgan Robertson]] u svojem [[roman]]u ''Futility, or the Wreck of Titan''. Roman donosi priču o britanskom putničkom brodu ''Titan'', koji, budući da je bio na glasu kao nepotopiv, nije imao dovoljno čamaca za spašavanje. Na putu prema [[New York, New York|New Yorku]] jedne je travanjske večeri udario u santu leda i potonuo u sjevernom [[Atlantik]]u. Iako je nakon katastrofe pravog ''Titanica'' ponovno objavio roman, s malim izmjenama, sličnosti su ostale zapanjujuće. Novi brod imao je 66.000 [[tona]] istisnine; Robertsonov je imao 70.000 [[tona]] istisnine. Stvarni je bio dugačak 882.5 stopa; fiktivni 800 stopa. Oba su imala 3 elise i brzinu od 24-25 čvorova. Oba su mogla nositi oko 3.000 ljudi i oba su imala čamce za spašavanje tek za jedan dio putnika. Oba su bila nazivana i 'nepotopivima'.
 
== Titanicovo raspadanje ==
Najpoznatija svjetska brodska olupina ''Titanic'' mogao bi, za otprilike dvadesetak godina, nepovratno nestati. Uzbunu su podigli podvodni istraživači koji su godinama redovno posjećivali ostatke čuvenog broda na dnu u [[Kanada|kanadskim]] [[Atlantski ocean|atlantskim]] vodama. Prilikom najnovije posjete uočili su da se hrđa proširila i zahvatila mnogo veći postotak površine na metalnim dijelovima čuvenog putničkog parobroda potopljenog nakon udara u ledeni brijeg tijekom prvog putovanja.
 
Neki od stručnjaka kažu da su višestruki pokušaji podizanja ''Titanica'' na površinu, kao i odobrene no ilegalne posjete turista i lovaca na potopljeno blago, mnogo doprinijele bržem korodiranju broda. Međutim, drugi tvrde da je uzrok ovako brzog hrđanja u inače hladnim vodama prije svega u pojačanom ribarenju iznad tog područja.
 
Smanjena količina ribe, kaže jedan od stručnjaka, znači i da je uništena prirodna regulacija količine mikroorganizama. Oni sada padaju na dno i biološkim putem pospješuju koroziju.
 
Tempo propadanja olupine takav je da, kako su znanstvenici izračunali, more i hrđa dnevno pojedu oko 300 kilograma željeza s ''Titanica''. Paluba, časničke kabine i jarbol već su se urušili i nestali pod pijeskom, a hrđa je opasno zahvatila i pramac broda, čuven kao mjesto s kojeg je [[Leonardo DiCaprio]] u filmu [[Titanic (1997)|Titanic]] uzvikivao: "Ja sam kralj svijeta!"
 
== Hrvati na ''Titanicu'' ==
Na ''Titanicu'' bilo je 30 hrvatskih putnika a preživjelo ih je samo troje. Preživjeli su Mara Osman-Banski iz Vagovine pokraj Čazme, Ivan Jalševac iz Topolovca pokraj [[Sisak|Siska]] i Nikola Lulić iz Konjskog Brda pokraj Perušića.<ref name="zg-magazin">[http://zg-magazin.com.hr/hrvati-i-titanic/ ''Hrvati i Titanic''], intervju sa Slobodanom Novkovićem, razgovarao: Boris Jagačić, zg-magazin.com.hr, 5. travnja 2014., pristupljeno 14. veljače 2016.</ref>
 
=== Popis stradalih i spašenih ===