Deklaracija o zajedničkom jeziku: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Vujić |
||
Redak 1:
{{ {{#ifeq:|{{void}}|void|subst!}}|KBris[[Kategorija:Potrebno dodati subst:]]}}
{{kriteriji|datum=21. travnja 2017.}}
'''Deklaracija o zajedničkom jeziku''' je rezultat ideološko-kulturnog<ref>[http://narod.hr/hrvatska/jure-vujic-jezikova-juha-neo-jugoslavenskom-esperantu Jure Vujić: Jezikova juha neo-jugoslavenskom Esperantu], ''očigledno (je) da tu nije riječ o benignom lingvističko-znanstvenom dokumentu već o ideološkom-kulturnom projektu koji se temelji na teorijsko-političkom traktatu “Jezik i nacionalizam” Snježane Kordić, koji se može obilježiti kao ideološko-politički teorijski hibridni konstrukt a ne kao ozbiljna jezikoslovna studija.'', objavljeno 7. travnja 2017., pristupljeno 8. travnja 2017.</ref> projekta pod nazivom "Jezici i nacionalizmi", koji se odvijao tijekom 2016. i 2017. godine na sastancima u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i još tri države koja graniče s Hrvatskom: [[BiH]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Srbija|Srbiji]].
==Održavanje sastanaka==
Redak 74:
Više traženja ove deklaracije odnosno pamfleta<ref>[http://narod.hr/kultura/hasanbegovic-objasnio-pilselu-sto-je-zapravo-deklaracija-o-zajednickom-jeziku Hasanbegović objasnio Pilselu što je zapravo ‘Deklaracija o zajedničkom jeziku’], objavljeno 2. travnja 2017., pristupljeno 2. travnja 2017.</ref> je protuustavno, jer u članku 15. [[Ustav Republike Hrvatske|Ustava RH]] izričito stoji:
{{citat|Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.|Ustav RH}}
==Potpisnici==
Deklaracija je gromoglasno najavljivana prije nego je objavljen njen tekst, najavljivalo ju se kao projekt 30-ak jezikoslovaca s područja bivše Jugoslavije, i inicijalno više od 200 potpisnika navodno "lingvista, književnika, naučnika, aktivista i drugih kredibilnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije"<ref>[http://narod.hr/kultura/ideolosko-politicki-projekt-30-lingvista-s-podrucja-bivse-jugoslavije-pokrenulo-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku Ideološko-politički projekt: 30 ‘lingvista’ s područja bivše Jugoslavije pokrenulo Deklaraciju o zajedničkom jeziku], objavljeno 28. ožujka 2017., pristupljeno 1. travnja 2017.</ref>, dok su je zapravo prije objave potpisala dva jezikoslovca: [[Snježana Kordić]] i Ranko Bugarski iz Beograda. Valja dodati da je Kordić autorica pseudoznanstvenog<ref>[http://narod.hr/hrvatska/jure-vujic-jezikova-juha-neo-jugoslavenskom-esperantu Jure Vujić: Jezikova juha neo-jugoslavenskom Esperantu], ''ova Deklaracija o zajedničkom jeziku, unatoč lekciji povijesti i raspadu jugoslavenske tvorevine, pokušava ponuditi pseudoznanstveno-teorijske podloge i postulate za ponovno jezično svejugoslavensko, i dalje, geopolitičko umrežavanje i ujedinjenje, i to temeljem pseudoznanstvenih radova lingvistice Snježane Kordić u djelu „Jezik i nacionalizam“'', objavljeno 7. travnja 2017., pristupljeno 8. travnja 2017.</ref> traktata "Jezik i nacionalizam" koji ne spada u jezikoslovlje, nego u politiku, te nije slučajnost što cijeli ideološko-kulturni projekt nosi ime tog djelca u množini ("Jezici i nacionalizmi").
==Izvori==
|