Razlika između inačica stranice »Razgovor:Snježana Kordić«

:::U Kordićkinoj knjizi na str. 339 autorica povlači paralele kako patrioti i ekstremni nacionalisti izjavljuju isto, potom slijedi prenošenje netočne teze da "svaki nacionalizam vodi u rasizam", koju nije porekla u daljnjem tekstu. Pojavu i osobine pojedinih ekstremističkih ideologija koje su se poslužile nacionalnom idejom poopćuje kao da je to osobina svih nacionalističkih pokreta. Analogno njenom tekstu, onda bi svaki radnički pokret bio zločinački jer su se pozivanjem na borbu za radnička prava služili i NSDAP i staljinisti, a to bi bila očigledna netočnost. Dalje još citira kompromitiranog Kangrgu koji nacionalizam naziva bitnim protivnikom i zatirateljem demokracije, a na jednom drugom mjestu nacionaliste primitivnim i nezrelim osobama. Marksistički filozof, praksisovac, o demokraciji. Rigidni jugoslavenski komunistički filozof, države sazdane na vlasti primitivaca nad intelektualcima, o primitivizmu i nezrelosti. Kako ono klasificira hrvatsko proljeće? Što ono reče u Švercerima vlastitog života?
:::Kordićka "nacionalizmu" na str. 338 beskritično prenosi Llosu odnosno Gellnera. U citiranom tekstu nacionalizmu predbacuje ono što je za predbaciti njenim ideolozima odnosno njenim idejama "... najviše cijeni one književne tvorevine koje potvrđuju njegove predrasude o kolektivnom identitetu". To je zasada svih neojugoslavena. Beskritično na istoj stranici prenosi tezu da nacionalizam u "umjetnosti i književnosti do danas nije dao ništa što bi bilo vrijedno pamćenja". Kako opravdati ovu netočnost? Kompleks niže vrijednosti zbog umjetničke nenadarenosti, frustriranost činjenicama koje govore da je nacionalizam veliko vrelo najljepših umjetničkih djela; autorova neobrazovanost ili ideološka zadrtost? [[Suradnik:Gorisvijeća|Gorisvijeća]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Gorisvijeća|razgovor]])</small> 00:27, 10. prosinca 2015. (CET)
 
== Subjektivnost i zbrkanost članka ==
 
Podnaslov glasi '''Teza o politiziranosti struke''', a u zadnjem odlomku piše: ''Kritički se osvrćući na pokušaje rehabilitacije Draže Mihailovića govori o zločinu četnika nad njenom obitelji.''
 
Kakve veze ima povijest obitelji S. Kordić, Draža Mihailović i teze o politiziranosti struke?
 
Pod naslovom '''Znanstveni rad''' opisuje se samo jedna knjiga, »Jezik i nacionalizmi«, koja tek rubno spada u znanstveni rad. Pohvalnim kritikama se citira po nekoliko rečenica (Henryk Jaroszewicz), dok se negativne kritike citira kratko, i potom se citira odgovor na negativne kritike (Sanda Ham, SLobodan Šnajder).
 
Uravnoteženi pristup bi bio kad bi se navelo da postoje pozitivne i negativne kritike, kad bi se prikazalo točniji broj kritičara i hvalitelja od neodređenih izraza poput: "hrvatski jezikoslovci praktički su jednoglasno protiv teze mnogih zapadnoeuropskih (socio)lingvista". Jednoglasno je jasan izraz, izraz "mnogi" je nedefiniran. --[[Suradnik:Pravo|Pravo]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Pravo|razgovor]])</small> 13:01, 9. travnja 2017. (CEST)