Snježana Kordić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
reorganizacija |
|||
Redak 94:
Objavljivanju njezine knjige ''Jezik i nacionalizam'' (Durieux 2010) novčano je pomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske pod vodstvom [[Božo Biškupić|Bože Biškupića]].<ref>{{cite web| last= Matijanić |first= Vladimir |title=Podudaranje jezika i nacije samo je mit: intervju sa Snježanom Kordić |url=http://bib.irb.hr/datoteka/494871.Intervju_Slobodna_Dalmacija.jpg |date=6. studeni 2010 |publisher=''[[Slobodna Dalmacija]]'' |pages=str. 9 u kulturnom prilogu ''Spektar'' |archivedate=7. srpnja 2012 |archiveurl=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/120453/Default.aspx |accessdate=18. studenog 2012}}</ref> [[Hrvoje Hitrec]], predsjednik udruge Hrvatsko kulturno vijeće, odnosno njegova udruga podigla je prijavu<ref>{{cite web| title=Prijava HKV-a protiv odgovornih osoba u Ministarstvu kulture RH zbog sufinanciranja knjige ''Jezik i nacionalizam'' |url=http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=7062:prijava-hkv-a-protiv-odgovornih-osoba-u-ministarstvu-kulture-rh-zbog-sufinanciranja-knjige-qjezik-i-nacionalizamq&catid=17:hkv-priopenja&Itemid=9 |publisher=''[[HKV]]'' |date=28. listopada 2010 |accessdate=18. studenog 2012}}</ref> protiv ministra kulture Bože Biškupića i pomoćnika za knjigu Čedomira Višnjića zbog sufinanciranja knjige ''Jezik i nacionalizam'' koja po njegovom mišljenju šteti hrvatskoj kulturi i vrijeđa govornike hrvatskog jezika, jer ta knjiga navodno napada hrvatski jezični identitet i institucije te hrvatski Ustav, jer u njoj su "argumenti" da hrvatski jezik ne postoji.<ref>[http://www.vecernji.hr/kultura/hitrec-prijavio-biskupica-zbog-tvrdnje-da-hrvatskog-jezika-nema-clanak-210809 Večernji list] (hr): Hitrec prijavio Biškupića zbog tvrdnje da hrvatskog jezika nema, 2. studenoga 2010.</ref><ref> [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/hhitrec/6713-ministarstvo-kulture-rh-protiv-hrvatskoga-jezika.html HKV] Hrvoje Hitrec: Ministarstvo kulture RH protiv hrvatskoga jezika, objavljeno 3. rujna 2010.</ref> Prijava je naišla na brojne negativne reakcije u hrvatskim medijima.<ref>{{cite web |first=Adriana |last=Piteša |date=2. studeni 2010 |title= Hitrec prijavio Božu Biškupića Bajiću i pustio Thompsona |url=http://www.jutarnji.hr/hitrec-prijavio-bozu-biskupica-bajicu-i-pustio-thompsona/899911/ |publisher=''[[Jutarnji list]]'' |pages=str. 4 |archivedate=5. srpnja 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/68vWyoySa |accessdate=18. studenog 2012}}</ref><ref>{{cite web |first=Boris |last=Pavelić |date=30. listopada 2010 |title= Hitrec tužio Biškupića: na sud zbog financiranja znanstvene knjige Snježane Kordić ''Jezik i nacionalizam'' | url=http://www.snjezana-kordic.de/Boris_Pavelic.doc |publisher=''[[Novi list]]'' |archivedate=5. srpnja 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/68vWmM6Lk |accessdate=18. studenog 2012}}</ref><ref>{{cite web|first=Slobodan |last=Šnajder |authorlink=Slobodan Šnajder |date=13. studeni 2010 |title=Spalimo ministra! |url=http://www.snjezana-kordic.de/Snajder_13.11.doc |publisher=''[[Novi list]]'' |pages=str. 6 u kulturnom prilogu ''Pogled'' |archivedate=5. srpnja 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/68vS0nLB9 |accessdate=18. studenog 2012}}</ref><ref>{{cite web|first=Igor |last=Mandić |authorlink=Igor Mandić |date=12. studenog 2010 |title=Skočila močka na kvačku |url=http://www.novossti.com/2010/11/skocila-mocka-na-kvacku/ |publisher=''[[Novosti (samostalni srpski tjednik)|Novosti]]'' |pages=str. 3 |archivedate=5. srpnja 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/68vSC1p6P |accessdate=18. studenog 2012}}</ref> [[DORH]] je prijavu odbacio.<ref>{{cite web|first=Mija |last=Pavliša |title=Odbačena Hitrecova prijava protiv Biškupića |url=http://www.tportal.hr/kultura/knjizevnost/105906/Odbacena-Hitrecova-prijava-protiv-Biskupica.html |publisher=''[http://www.tportal.hr/ T-portal]'' |date=12. siječnja 2011 |archivedate=5. srpnja 2012 |archiveurl=http://www.webcitation.org/68vKSPDTV |accessdate=18. studenog 2012}}</ref><ref>{{cite web| title= Općinsko državno odvjetništvo Republike Hrvatske u Zagrebu drži da osumnjičeni Čedomir Višnjić i Božo Biškupić nisu počinili kazneno djelo |url=http://www.hkv.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=7648:dorh-dri-da-edomir-vinji-i-boo-bikupi-nisu-poinili-kazneno-djelo&catid=93:hrvoje-hitrec&Itemid=33 |publisher=''[[HKV]]'' |date=22. prosinca 2010 |accessdate=18. studenog 2012}}</ref>
===Deklaracija o zajedničkom jeziku i »Jezik i nacionalizam«===
Kordić sudjeluje 2016. i 2017. u ideološko-kulturnom projektu pod nazivom "Jezici i nacionalizmi", što je identično nazivu njene knjige u množini. Na organiziranim predavanjima odnosno diskusijama analizira se jezik i procesi vezani uz jezik u Hrvatskoj i tri države koje graniče s Hrvatskom: BiH, Crnoj Gori i Srbiji, rezultat tog projekta je sarajevska [[Deklaracija o zajedničkom jeziku]]. Posljedično, objavljuju se nove analize, pa i dekonstrukcije autoričine knjige. [[Jure Vujić]] piše: ''U tom su djelu tri ključne teorijske teze znanstveno neutemeljene:''<ref name="vujić">[http://narod.hr/hrvatska/jure-vujic-jezikova-juha-neo-jugoslavenskom-esperantu Jure Vujić: Jezikova juha neo-jugoslavenskom Esperantu], objavljeno 7. travnja 2017., pristupljeno 8. travnja 2017.</ref>
* ''Prva teza i dio knjige pristrano i nekritički pokušava dokazati usku povezanost između čišćenja jezika i nacionalizma, povezuje svaki oblik jezičnog purizma s nacizmom i fašizmom što povijesno ne stoji. Primjerice, neki autohtoni jezici poput starog gaelskog irskog, velškog, pa i hrvatskog pod pritiskom mađarske, germanske i srpske jezične hegemonije, nisu imali izbora nego se boriti za očuvanje svoje jezične specifičnosti,što neki nazivaju purizmom a nikada nisu činili platformu s političke hegemonističke projekcije kao što bio slučaj Srbije.
* ''Drugo, Kordić nije naučila osnovne lekcije iz povijesno složene nacionalne politogeneze i morfogeneze, u kojima jezik konstituira čimbenik etničke i nacionalne pripadnosti što potvrđuju poznate teze Herdera, Goethea, Fichtea, Wilhelmvon Humboldta. Borba za autohtonost i afirmaciju nacionalnih jezika bila je ključni pokretač glavnih nacionalnih revolucija (proljeće naroda) od 1848. pa nadalje (Njemačka, Italija i srednje-europski narodi) i tu ništa nije sporno, da pače smatrano je da je tada jezični nacionalizam odigra ujediniteljsku pozitivnu ulogu.
* ''Treća sporna i znanstveno neutemeljena teza jest da treba jezik osloboditi mitova, što održava određeni redukcionizam, jer ne može se jezik svesti isključivo na fonetsku i sintaktičku funkciju. Utemeljiteljski mitovi svih indo-europskih naroda, latentno i simbolički prisutni u jezicima u svojstvu znakova i „Mythosa“ ( mythosje prisutan ulogosu), kao tisućljetni diskurs i narativ ukorijenjen u kolektivno pamćenje, čine ne samo filološko već i kulturno bogatstvo koje treba očuvati a ne uništavati. S druge strane moglo bi se postaviti pitanje mitske i iracionalne revolucionarne podloge i dinamike izgradnje novog konstruktivističkog jugoslavenskog jezika i geopolitičkog projekta.''<ref name="vujić" />
== Knjige ==
| |||