Inačica od 9. travnja 2017. u 15:17 uredi Drago Karlo (razgovor \| doprinosi) 578 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 10. travnja 2017. u 16:10 uredi ukloni ovu izmjenu Drago Karlo (razgovor \| doprinosi) 578 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 16: #Polupropusna opna ponaša se kao molekulski filtar koji propušta samo čestice određene veličine, samo čestice otapala (vode). Koncentracija molekula otapala na strani otopine s manjom koncentracijom otopljenih tvari je veća a koncentracija molekula otapala na strani otopine s većom koncentracijom otopljenih tvari je manja te zato molekule vode prelaze iz manje koncentrirane otopine u više koncentriranu otopini. #Opna u tekućem stanju (fenol) može otapati otapalo ali ne otapa u otapalu otopljenu tvar, te tako kroz opnu prolazi samo otapalo. #Opna sadrži kapilarne kanaliće koji djeluju kapilarnim silama. To djelovanje je ''selektivna adsorpcija'' otapala, te samo otapalo prolazi.~~<ref name="Fil"> Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.402-405 </ref>~~ ===Energetske promjene, tlak, ravnoteža=== Redak 30: :::<math> \ M=\frac{mRT}{V \mathit{\Pi}}</math> Upadljiva je sličnost s jednadžbe osmotskog tlaka s jednadžbom [[Idealni plin\|idealnog plina]]. Obje jednadžbe podliježu zakonima kinetike i vrijede za razrijeđene plinove odnosno otopine. Uzima se koncentracija za jednadžba osmotskog tlaka vrijedi za koncentracije manje od 0,1 molL<sup>-1</sup> i ispod 25° C. Zato takve otopine nazivamo ''idealnim otopinama''. Utvrđena je zajednička ovisnost tri pojave samo o koncentraciji molekula a ne i o vrsti (prirodi) molekula, a to su: povišenje vrelišta otopina, sniženje ledišta otopina i osmoza. Takvo svojstvo otopina nazivamo '''[[~~Koligativno~~Koligativna ~~svojstvo~~svojstva\|koligativno svojstvo]]'''.<ref name="Fil"> Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., ISBN 953-0-30907-4, str.402-405 </ref> ==Osmozna koncentracija== ''Osmozna koncentracija'' (~~osmolaritet~~engl. osmolarity) otopine određena je isključivo ukupnim brojem otopljenih osmozno aktivnih čestica u danome opsegu otapala i time neovisna o njihovoj vrsti, masi ili naboju. <ref>[http://struna.ihjj.hr/naziv/osmozna-koncentracija/14234/#naziv] Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Strukovno nazivlje, mrežno izdanje: Osmozna koncentracija</ref> Definicija osmozne koncentracije ukazuje na osmozu kao na [[Koligativna svojstva\|koligativno svojstvo]]. Osmozna koncentracija neke otopine izražena je jedinicom osmolL<sup>-1</sup> i računa se prema izrazu: :::<math> \mathrm{~~osmolarity~~osmozna \ koncentracija} = \sum_i \varphi_i \, n_i C_i</math> :::<math> \varphi_i</math>, osmotski koeficijent pokazuje stupanj disocijacije otopljene tvari, vrijednost 0-1 :::<math> n_i </math>, broj čestica na koje tvar disocira (n za NaCl je 2)

Suradnik:Drago Karlo/Stranica za vježbanje: razlika između inačica