Thomsonov model atoma: razlika između inačica

'''Thomsonov model atoma''' ili '''model pudinga sa šljivama''' je prvi pokušaj da se napravi model [[atom]]a, a učinio ga je [[Joseph John Thomson]] 1903. godine.<ref> [http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref>

Prema Thomsonovom viđenju o građi atoma, atom je pozitivno nabijena kuglica, [[polumjer]]a oko 10^-10 [[metar]]a, s ravnomjerno raspoređenim [[električni naboj|električnim nabojem]], u kojoj se nalaze negativno nabijeni elektroni, koji imaju neutralan učinak na prostorni pozitivni naboj te kuglice. Pretpostavljalo se da u tom modelu atoma, elektroni [[Titranje|titraju]] oko svojih ravnotežnih položaja, a prema klasičnoj elektrodinamici, elektroni koji se kreću ubrzano, zrače [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetske valove]]. Thomsonov model atoma je prestavljao atom kao [[Harmonijsko titranje|harmonični oscilator]]. <ref> G. J. Stoney: "Of the "Electron" or Atom of Electricity", [http://www.chemteam.info/Chem-History/Thomson-Structure-Atom.html], journal=Philosophical Magazine, 1984.</ref>

Thomsonov model atoma je bio na snazi sve dok na snazi sve dok [[Ernest Rutherford]], zajedno s [[Hans Geiger|Hansom Geigerom]] i Ernestom Marsdenom, nije izveo [[pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem]] 1909. i postavio teoriju za [[Rutherfordovo raspršenje]], na osnovu kojeg je dokazano postojanje [[Atomska jezgra|atomske jezgre]]. Pošto je Rutheford izračunao da je [[polumjer]] atomske jezgre oko 10 000 puta manji od polumjera atoma, on je zaključio da atomi nisu loptice s ravnomjernom [[gustoća|gustoćom]], već da imaju izuzetno veliku šupljikavu građu. <ref> Joseph A. Angelo: "Nuclear Technology", publisher=Greenwood Publishing, 2004.</ref> <ref> Akhlesh Lakhtakia: "Models and Modelers of Hydrogen", publisher=World Scientific, 1996.</ref>

[[Rutherfordov model atoma]] ili '''planetarni model atoma''' je model atoma prema kojem atom svakog [[kemijski element|kemijskog elementa]] u neutralnom stanju se sastoji od električno pozitivne atomske jezgre, u kojoj je skoncentriranakoncentrirana gotova sva [[Relativna atomska masa|masa atoma]] i određenog broja [[elektron]]a, koji se okreću oko atomske jezgre i čine omotač atoma. Ukupni negativni električni naboj elektrona jednak je pozitivnom električnom naboju atomske jezgre i zato je atom prema okolini neutralan. <ref> [http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/UNE_compl_r1_-_ver_4_DF.pdf] "Uvod u nuklearnu energetiku", Prof. dr. sc. Danilo Feretić, 2011.</ref>