Toma Bakač: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
m postavio ispravan link na Szatmár |
||
Redak 21:
}}
{{dz|[[Toma Erdödy|Toma Bakač Erdödy]]}}
'''Toma Bakač''' (''Tomo Bakač Erdedski, Bacocz, Bakoch, Bakòcz, Erdődy''; ?, [[1435.]] — [[Ostrogon]], [[11. lipnja]] [[1521.]]), državni kancelar i upravitelj [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačke biskupije]]. Sin kolara Bakolcza iz Erdőda kraj [[Satu Mare|Szatmár]]a (danas u Rumunjskoj).<ref name="HBL">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1083 Hrvatski biografski leksikon - BAKAČ, Toma (Bacocz, Bakoch, Bakòcz, Erdődy)] Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.</ref>
Bio je svećenik u [[Egerska biskupija|Egerskoj biskupiji]] kad je 1487. imenovan biskupom
Za njegova biskupovanja izumrla je obitelj [[Čupor Moslavački|Čupora Moslavačkih]], čiji su posjedi potom pripali njemu.<ref>Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str. 221</ref>
Biskupovao je zatim u [[Eger (grad u Mađarskoj)|Egeru]] (1497.) i [[Ostrogon]]u (1497.–1521.) te upravljao [[Kaločko-bačka nadbiskupija|Bačko-kaločkom nadbiskupijom]] (1492.) i biskupijama Zagrebačkom (1510.–1518.) i [[senjska biskupija|Senjskom]] (1513.–1521.). Bio je [[kancelar]] [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490.–1516.) i vođa njegovih pristaša. Godine 1510. imenovan je [[kardinal]]om. Njegov sinovac [[Ivan Bakač]] (umro 1516.) bio je 1511. imenovan zagrebačkim biskupom, premda bijaše nezaređen svećenik; upravu biskupije nije preuzeo. Godine 1504. Toma je postao vlasnik posjedâ [[Susedgrad]], [[Medvedgrad]], [[Stubica]] i [[Rakovec]], a zatim [[moslavina|Moslavine]] i [[kutina|Kutine]]. Da namiri dugove, prepustio je dio posjeda Zagrebačkoj biskupiji i Kaptolu, a većinu je darovao sinovcu [[Petar I. Erdődy|Petru]], osnivaču hrvatske grane velikaške obitelji [[Erdődy]]. Sudjelovao je na [[Peti lateranski sabor|općemu crkvenom saboru u Lateranu]] (1511.–1514.). Papa [[Lav X.]] povjerio mu je organizaciju neuspjela [[križarski rat protiv Turaka 1513.|križarskog rata]] protiv Turaka (1513.), koji se poslije pretvorio u seljačku [[buna Jurja Dózse|bunu]] pod vodstvom Jurja Dózse (1514.). Nadzirao je odgoj malodobnog kralja [[Ludovik II.|Ludovika II.]] te bio središnja ličnost u [[Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo|Ugarskoj i Hrvatskoj]] na prijelazu iz XV. u XVI. stoljeće. U [[Zagreb]]u je za obranu [[Zagrebačka katedrala|katedrale]] podigao tzv. [[Bakačeva kula|Bakačevu kulu]] koja je 1906. srušena za [[Herman Bollé|Bolléove]] obnove [[Zagrebačka katedrala|katedrale]] nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|potresa]], a kamen od kojega je bila sagrađena ugrađen je u nasip na lijevoj savskoj obali.<ref name="HBL" />
| |||