Martin Luther: razlika između inačica

Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti. Martin Luther rođen je 10. studenog [[1483]]. godine u mjestu [[Eisleben]]. Imao je strog odgoj, uobičajen za ono vrijeme i često je bio kruto kažnjavan, tako da je i bježao od kuće, čega će se kasnije prisjećati. Osnovno i srednje obrazovanje Martin Luther stjecao je u Mansfeldu (1487.), Eislebenu (1494. mogućemožda latinska škola ?), Magdeburgu (1497. katedralna škola) i Eisenachu (1498. latinska škola). U Magdeburgu na katedralnoj školi podučavala su "Braća zajedničkog života", pobožna vjerska zajednica i pokret koji je načela svog vjerskog života ravnao prema "devotio moderna" (nova pobožnost). U Eislebenu je pjevao u zboru "Chorus Musicus" u crkvi sv. Jurja, zarađivao si kruh prošnjom pjevanjem od kuće do kuće kao njem. "Kurrendesänger", prozvani njem. "Partekenhengste" (izvor: WA W 30, 2. Abt., 576,28) i kod sprovoda. Godine [[1501]]. u travnju u dobi od 17 godina preselio se i upisao na sveučilište u [[Erfurt]]. Ipak, Luther sam priznaje "da je bio veliki, teški i sramotan grešnik, i da je svoju mladost proveo prokleto i promašeno" (izvor: WA 26, 508, 32). Njegov otac Hans Luder, podrijetlom iz seljačke obitelji iz sela Möhra blizu Eisenacha, bio je [[rudar]] u [[rudnik]]u bakra u području grofovije Mansfeld, a 1483. preselio se sa svojom suprugom Margaretom i njegovim najstarijim sinom (imena nepoznata) prvo u Eisleben za nekoliko mjeseci, zatim nakon rođenja njegovog drugog sina Martina, u Mansfeld (izvor: WA Tr, 5, 95, 3). Do 1507. godine Hans Luder se u Mansfeldu etablirao u uglednog poduzetnika rudarstva, tako da je svom sinu Martinu mogao omogućiti studij.

Od 1501. do 1505. godine apsolvirao je u Erfurtu osnovni studij na humanističkom fakultetu, "artes liberales" (slobodne umjetnosti): latinsku gramatiku, retoriku, logiku (dijalektiku), aritmetiku, geometriju, astronomiju i glazbu. Težište studija tvorile su tri discipline: gramatika, retorika i logika. Martin Luther namjeravao je studirati pravo, što je bila očeva želja, ali u ljeto 1505. napušta studij, prodaje knjige i pristupa [[Augustinci|augustinskom]] redu u [[Erfurt]]u.<ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/luther.htm moljac]</ref>. Pored teorije ili legende o grmljavini kod Stotternheima, kada se Luther u smrtnom strahu zavjetovao postati monah, postoji i Lutherovo svjedočanstvo da je razlog njegovog stupanja u red Augustinaca-eremita bio bijeg od zakona, kako ne bi bio uhapšen (izvor: Weimarsko izdanje, Govori za stolom WA Ti 1, 134,32-35 "Prema izvanrednoj Božjoj odluci učinjen sam za monaha, kako me ne bi uhapsili. Inače bi vrlo lako bio uhapšen. No, ovako to nisu mogli, jer se cijeli Red za mene zauzeo"). Godine 1517. piše spis o crkvenom azilu "O onima koji bježe u crkve". U Govoru za stolom (izvor: WA Tr, 1, 46, 18), iz 1531. godine Luther kaže: "Nisam rado postao redovnik". U jednoj propovijedi iz 1523. godine kaže: "Nisam imao volje za to (tj. redovništvo) od srca, nego sam bio prisiljen na to, i morao sam to učiniti zbog kazne i sramote (izvor: Otto Scheel, Dokumente zu Luthers Entwicklung, str. 29, Nr. 69, 2. Aufl., Tübingen, 1929.). U njegovom spisu "De votis monasticis Martini Lutheri iudicum" iz 1521. godine, Luther kaže: "Nisam sa zadovoljstvom i dragovoljno postao redovnik, a još manje zbog trbuha, nego zbog straha i trepeta pred nenadanom smrću sam prisilno i iz nužde položio zavjet (izvor: WA 8, 573, 31). Ta je odluka iznenadila njegove prijatelje i zgrozila njegova oca.<ref name="moljac"/> Kasnije će taj svoj potez Luther objašnjavati reakcijom na neke događaje iz svoga života koji su ga učinili svjesnim prolaznosti života. U samostanu je promatrao pravila koja se nameću novacima, ali nije našao vlastiti mir kako je očekivao. Ipak [[1507]]. godine je zaređen, a Lutheru je ponuđeno da studira teologiju kako bi postao profesor u nekom od novoosnovanih sveučilišta koje su utemeljili redovnici. Godine [[1508]]. postavljen je u službu [[Johann von Staupitz|Johanna von Staupitza]], vice-generala augustinskog reda, na novom sveučilištu u [[Wittenberg]]u (osnovano [[1502]].). Diplomirao je teologiju [[1509]]. i vratio se u Erfurt, gdje je boravio do [[1511]]. godine.