Razlika između inačica stranice »Zvuk«

Dodano 3.598 bajtova ,  prije 3 godine
m
uklanjanje izmjene 4886469 suradnika 193.198.171.39 (razgovor)
m (uklanjanje izmjene 4886469 suradnika 193.198.171.39 (razgovor))
[[datoteka:Interferenz.jpg|mini|desno|250px|[[Interferencija valova|Interferencija]] dvaju kružnih valova.]]
 
'''Zvuk''' je [Jako[Mehanički kullvalovi|mehanički srv<arrrrrval]] [[frekvencija]] od 16 [[Hz]] do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko [[uho]]. Zvuk frekvencije niže od 16 Hz naziva se [[infrazvuk]]om, zvuk frekvencije više od 20 kHz [[ultrazvuk]]om, a ako je frekvencija viša od 1 GHz, [[hiperzvuk]]om. Zvuk nastaje više ili manje [[period]]ičnim [[titranje]]m izvora zvuka koji u fsdjenjaneposrednoj okolici mijenja [[tlak]] sredstva ([[medij]]a), poremećaj tlaka prenosi se na susjedne [[čestica|čestice]] medhastičnomedija čvrstoi tijelo.tako Bezse sredstvaširi u kojemobliku seuglavnom šire[[Longitudinalan mehaničkival|longitudinalnih valovivalova]] neu možemo[[plin]]ovima čutii zvuk[[kapljevina]]ma i longitudinalnih i [[transverzalni val|transverzalnih valova]] u [[krutina]]ma. Prema[[Brzina pravilnostizvuka]] titranjauglavnom razlikxujemoovisi ton,o šum[[gustoća|gustoći]] i [[bukaelastičnost|bukuelastičnim]]. Ton[[sila]]ma jeu zvukkrutinama kojii sekapljevinama sastojia odu plinovima o gustoći, [[Harmonijsko titranjetemperatura|harmoničkihtemperaturi]] titrajai [[tlak]],u. dokOsim suu šumuobičajenim i[[mjerna bukajedinica|mjernim smjesajedinicama]] titraja[[brzina|brzine]] različitih([[Metar u sekundi|m/s]], [[frekvencijaKilometar na sat|km/h]]), mjeri se i nenormiranom jedinicom [[amplitudaMach|mah]] ([[machov broj]]). <ref>Kada Velimir[[zrakoplov]] Kruz:dosegne "Tehničkabrzinu fizikazvuka za(oko tehničke343 m/s), škole"tlak se neposredno pred zrakoplovom poremeti, "Školska[[Otpor knjiga"sredstva|otpor]] Zagrebznatno poraste, 1969pa nastaju udarni valovi, koje promatrači na tlu doživljavaju kao prasak (takozvano probijanje [[Zvučni zid|zvučnoga zida]]).</ref>
 
Zvuk se širi bez prijenosa [[masa|mase]], ali se zvukom prenose [[Impuls sile]] i [[energija]]. U svezi s tim, definiraju se [[jakost zvuka|jakost]], razina jakosti, [[glasnoća]] i razina glasnoće zvuka ([[akustika]]). Kao i u ostalim vrstama valova, i u širenju zvuka očituju se pojave svojstvene svakom [[val]]nom gibanju, kao što su [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]], [[Dopplerov učinak]], [[interferencija valova]], lom ([[refrakcija]]), odbijanje ([[refleksija]]), [[ogib]] ([[difrakcija]]).
== Svojstva ==d Što je materijal gušći, to se zvuk kroz njega prenosi duže i brže. Zvuk je određen, kao i ostali valovi, dvjema fizikalnim veličinama, [[frekvencija|frekvencijom]] i [[valna duljina|valnom duljinom]]. Broj titraja koje materijal čini u jednoj sekundi se naziva frekvencija, oznaka je ''f'', a mjerna jedinica Hz ([[Herc]]). Normalno ljudsko [[uho]] može čuti zvukove u [[frekvencija|frekvenciji]] od 16 [[Herc|Hz]] do 20 000 Hz. Sve zvukove frekvencije ispod 16 Hz nazivamo [[infrazvuk]]ovima ili podzvukovima, ahna, s druge strane, je razmak između dva susjedna najveća zgušnjenja, kao i između dva susjedna razrjeđenja, medija kroz koju se val širi.U osnovi zvukove možemo podijeliti na dvije skupine: [[šum]]ove i [[ton]]ove. Šum je zvuk koji nastaje nepravilnim titranjem zvučnog izvora pri čemu se frekvencija stalno mijenja, dok ton nastaje pravilnim titranjem zvučnog izvora i frekvencija je stalna.
 
U [[glazba|glazbi]], zvuk se razlikuje od [[ton]]a u užem smislu riječi i od [[šum]]a po odnosima parcijalnih tonova ili parcijala. Parcijali tona maksimalno su [[Harmonijsko titranje|harmonični]], dok su parcijali zvuka tek djelomično harmonični (više je neharmoničnih gornjih parcijalnih tonova nego kod zvuka), a kod šuma su odnosi parcijala posve neharmonični. Osnovna obilježja zvuka (visina, jakost, trajanje i boja) istoznačna su s osnovnim obilježjima tona, samo ih je teže precizno odrediti nego za ton. Pojam zvuk koristi se u glazbi, ponajprije u svakodnevnoj uporabi, i kao sinonim za pojedinačna i skupna obilježja zvuka (na primjer zvukovnu boju) ili osjetilni dojam zvučanja nekih [[glazbala]] ili ansambala (na primjer zvuk [[Orgulje|orgulja]], zvuk [[zbor]]a). <ref> '''zvuk''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67594] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
Zvuk se širi zbog [[elastičnost|elastične]] veze među [[molekula]]ma sredstva. U [[plin]]ovima i [[tekućina]]ma valovi zvuka su isključivo [[Longitudinalan val|longitudinalni]] (to jest šire se u istom pravcu u kojem se gibaju čestice medija pri titranju), dok u čvrstim tijelima valovi mogu biti također [[transverzalni val|transverzalni]], to jest čestice medija mogu titrati i okomito na pravac širenja vala. Zvuk se ne može širiti kroz [[vakuum]]. Izvor zvuka je uvijek mehaničko [[titranje]] nekog [[Tijelo (fizika)|tijela]]. Kad udarimo o neki predmet, na primjer trgnemo napetu žicu, čujemo zvuk, a taj osjet zvuka prestaje čim spriječimo da tijelo titra. Energija zvuka širi se nekim sredstvom (medijem) u obliku [[mehanički valovi|mehaničkog vala]]. To sredstvo je obično [[zrak]], a može biti i tekuće ili elastično čvrsto tijelo. Bez sredstva u kojem se šire mehanički valovi ne možemo čuti zvuk. Prema pravilnosti titranja razlikujemo ton, šum i [[buka|buku]]. Ton je zvuk koji se sastoji od [[Harmonijsko titranje|harmoničkih titraja]], dok su šum i buka smjesa titraja različitih [[frekvencija]] i [[amplituda]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
 
== Svojstva ==
==Zvučni Svojstvaval ==dse kroz različite [[medij]]e kreće različitim [[brzina]]ma. U [[zrak]]u, taj se [[val]], kreće brzinom od približno 343 m/s, u vodi se kreće približnom brzinom od 1 500 m/s, a u željeznoj žici oko 5 000 m/s. Što je materijal gušći, to se zvuk kroz njega prenosi duže i brže. Zvuk je određen, kao i ostali valovi, dvjema fizikalnim veličinama, [[frekvencija|frekvencijom]] i [[valna duljina|valnom duljinom]]. Broj titraja koje materijal čini u jednoj sekundi se naziva frekvencija, oznaka je ''f'', a mjerna jedinica Hz ([[Herc]]). Normalno ljudsko [[uho]] može čuti zvukove u [[frekvencija|frekvenciji]] od 16 [[Herc|Hz]] do 20 000 Hz. Sve zvukove frekvencije ispod 16 Hz nazivamo [[infrazvuk]]ovima ili podzvukovima, ahnaa zvukove frekvencije više od 20 000 Hz nazivamo [[ultrazvuk]]ovima ili nadzvukovima; oni se koriste u [[tehnika|tehnici]] i [[medicina|medicini]]. Valna duljina, s druge strane, je razmak između dva susjedna najveća zgušnjenja, kao i između dva susjedna razrjeđenja, medija kroz koju se val širi.U osnovi zvukove možemo podijeliti na dvije skupine: [[šum]]ove i [[ton]]ove. Šum je zvuk koji nastaje nepravilnim titranjem zvučnog izvora pri čemu se frekvencija stalno mijenja, dok ton nastaje pravilnim titranjem zvučnog izvora i frekvencija je stalna.
 
=== Izvori zvuka ===