Hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
'''Hrvati u Bosni i Hercegovini''' imaju svoje medije: tiskovine, radio, televizijske postaje, agencije i internetske portale.
 
== Radio postajei televizija ==
Današnja uređivačka politika dosta je pod stegom Neovisnog povjerenstva za medije (IMC), koji je osnovan Odlukom [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|visokog predstavnika]] za BiH [[11. lipnja]] [[1998.]] godine. Povjerenstvo je odredilo ''Kodeks za uređivanje televizijskog i radio programa'', koji je na snazi od 1. kolovoza 1998. godine. Dopunjavan je 9. lipnja i 8. rujna 1999. i 10. veljače 2000. Kodeksom su određena pravila i standardi u svezi s programskim sadržajem koja se odnose na televizijske i radijske kuće (koja emitiraju program na teritoriju BiH) te na njihovo osoblje u Bosni i Hercegovini. Određen je tako da se usuglasi s pravom na slobodu izražavanja,
kako je predviđeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima i drugim instrumentima navedenim u Ustavu Bosne i Hercegovine, istovremeno poštujući općenito prihvaćene standarde pristojnosti, nediskriminacije, pravednosti i točnosti. Kodeks obuhvaća pitanja kao što su "poticanje, predstavljanje i profiliranje etničke, nacionalne ili vjerske netrpeljivosti i nasilja, budući da je sprječavanje ovakvih aktivnosti od vitalnog interesa za dobrobit naroda Bosne i Hercegovine." Kodeks je obuhvatio i reklame i najave emisija. Kodeks je izvrsno zamišljen, no njegovo sprovođenje bilo je ponekad pod utjecajem trenutnih politika velikih europskih i svjetskih sila.<ref>[http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva_izvjestaja/izvjestaji/knigaljudskaprava.pdf Media online] ''Ljudska prava: priručnik za novinare'', Priredili: Dušan Babić, Zoran Udovičić i Zija Dizdarević, Sarajevo, veljače 2000., str. 62 (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref>
 
=== Radio postaje ===
Hrvati su pioniri radija u Bosni i Hercegovini. [[Radio Zagreb]] slabo se čuo, a [[Hrvatski krugoval]] (nacionalizirani Radio Zagreb) 1943. pokrenuo je područne postaje u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. [[Krugovalna postaja Sarajevo]] počela je emitirati [[14. srpnja]] [[1942.]] (poglavnikov rođendan), radila cijelog rata i čujnost je bila 300 kilometara oko Sarajeva. Prvi javni prijenos ostvarila je iz [[Travnik]]a 19. prosinca 1943. sa svečanosti predaje odlikovanja Zagrebačke konjičke pukovnije. [[10. travnja]] [[1945.]] pokrenuto je partizansko [[Radio Sarajevo]], četiri dana nakon što su Titovi partizani oslobodili glavni grad BiH.<ref>(boš.) [http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija Mediacentar online] Boro Kontić: ''Svjetski dan radija'' 13. veljače 2013. (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref>
Hrvati u BiH 1990. godinu dočekali s pet radio postaja: [[Radio Posušje]] (utemeljeno 1984.), [[Radio Livno]] (utemeljeno 1979.), HR Orašje (1978.), HR-radiopostaja Mostar (1969.), HR Čapljina (1976.). Najveći dio današnjih postaja nastao je demokratizacijskim procesima i raspadom SFRJ 1990-ih. Godine 1998. djelovalo je 28 hrvatskih radijskih postaja, od čega tri privatne: Radio Dobre vibracije - Mostar, Obiteljski radio Valentino - Nove Ravne i Radio Dupin iz Neuma. Preostalih 25 su javne državne odnosno lokalne radio stanice. Uređivačku politiku dosta je formirao HDZ. Hrvatski radio Herceg-Bosna tad je bio karaktera državne postaje, a preostale 24 lokalne. Prosjek novinara zaposlenih u postaji bio je tek 4 po postaji. Najviše zaposlenih imale su HR Herceg Bosna, HR Mostar i Radio Soli u Tuzli. Njih tri imale su 87 zaposlenih. Mali je bio broj diplomiranih novinara. Javne hrvatske radio postaje bile su: [[Radio Posušje]], [[Kupreški radio|Radio Kupres]], HR-Radio županija posavke-
radiopostaje Odžak, HR Herceg-Bosna, [[Radio Livno]], HR radiopostaja Soli Tuzla, HRT Jajce, [[Radio Vrhbosna]] Sarajevo, [[Radio Nove Ravne]], HR Busovača, HR Orašje, HR-radiopostaja Žepče, HR-radiopostaja Usora, HRTV Novi Travnik, HR-radiopostaja Uskoplje, HR-
radiopostaja Mostar, [[Radio Rama]], HRTV Kiseljak-radiopostaja Kiseljak, HR Ljubuški, HR Široki Brijeg, HR Čapljina, HRTV “Lašva- radiopostaja Vitez, [[Radio Tomislavgrad]], [[Radio Drvar|Radiopostaja Drvar]] i HR “Bobovac”. Satnica emitiranja varirala je od postaje do postaje.<ref>(boš.) [http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva/pdf/1998/mnbr07bh.pdf Novosti o medijima broj 7, serija I] Centar za analitiku i dokumentaciju Media plana: ''Medijska slika BiH - Hrvatski mediji u Federaciji'', str. 7, Sarajevo, 1. lipnja 1998. (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref><ref>[http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva_izvjestaja/izvjestaji/knigaljudskaprava.pdf Media online] ''Ljudska prava: priručnik za novinare'', Priredili: Dušan Babić, Zoran Udovičić i Zija Dizdarević, Sarajevo, veljače 2000., str. 30 (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref>
 
=== Televizijske postaje ===
Godine 1998. na prostoru Federacije BiH pod hrvatskom kontrolom djeluje Hrvati su imali šest televizijskih postaja: HRTV Herceg Bosne, HRTV Kiseljak (TV KISS), HRT Mostar, HTV Novi Travnik, HTV Ljubuški i HTV Tomislavgrad. Vlastiti program nisu imale HTV Ljubuški i HTV Tomislavgrad. Najveću gledanost i utjecaj imala je HRTV Herceg Bosne, koja je imala jednu vlastitu informativnu emisiju te kontaktne emisije.<ref>(boš.) [http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva/pdf/1998/mnbr07bh.pdf Novosti o medijima broj 7, serija I] Centar za analitiku i dokumentaciju Media plana: ''Medijska slika BiH - Hrvatski mediji u Federaciji'', str. 8 i 9, Sarajevo, 1. lipnja 1998. (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref>
 
Line 26 ⟶ 30:
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
*(srp.) [https://issuu.com/internewsbih/docs/medijsko_pravo_u_bih_bos Issuu] Medijsko pravo u BiH, Internews in Bosnia and Herzegovina
 
[[Kategorija:Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine]]