Hrvatski mediji u Bosni i Hercegovini: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 9:
=== Radio postaje ===
Hrvati su pioniri radija u Bosni i Hercegovini. [[Radio Zagreb]] slabo se čuo, a [[Hrvatski krugoval]] (nacionalizirani Radio Zagreb) 1943. pokrenuo je područne postaje u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. [[Krugovalna postaja Sarajevo]] počela je emitirati [[14. srpnja]] [[1942.]] (poglavnikov rođendan), radila cijelog rata i čujnost je bila 300 kilometara oko Sarajeva. Prvi javni prijenos ostvarila je iz [[Travnik]]a 19. prosinca 1943. sa svečanosti predaje odlikovanja Zagrebačke konjičke pukovnije. [[10. travnja]] [[1945.]] pokrenuto je partizansko [[Radio Sarajevo]], četiri dana nakon što su Titovi partizani oslobodili glavni grad BiH.<ref>(boš.) [http://www.media.ba/bs/magazin-tehnike-i-forme/svjetski-dan-radija Mediacentar online] Boro Kontić: ''Svjetski dan radija'' 13. veljače 2013. (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref>
Hrvati u BiH 1990. godinu dočekali s pet radio postaja: [[Radio Posušje]] (utemeljeno 1984.), [[Radio Livno]] (utemeljeno 1979.), HR Orašje (1978.), HR-radiopostaja Mostar (1969.), HR Čapljina (1976.).<ref name="novosti 7">(boš.) [http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva/pdf/1998/mnbr07bh.pdf Novosti o medijima broj 7, serija I] Centar za analitiku i dokumentaciju Media plana: ''Medijska slika BiH - Hrvatski mediji u Federaciji'', str. 7, Sarajevo, 1. lipnja 1998. (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref> Sveukupno je do 1990. medijski prostor BiH pokrivala RTV Sarajevo s informativnim centrima u Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru i Bišću te 52 općinske-lokalne radijske postaje koje su bile povezane s RTV Sarajevom.<ref name="Vego190">[http://ff.sve-mo.ba/sites/default/files/casopisi/Kultura%20Komuniciranja%20br%201.pdf Kultura komuniciranja br. 1] Milan Vego: ''Radio u Bosni i Hercegovini'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, svibnja 2011. str. 190 (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref>
Najveći dio današnjih postaja nastao je demokratizacijskim procesima i raspadom SFRJ 1990-ih.<ref name="novosti 7"/> Od 1990. nastao je pravi pluralizam u radijskom sustavu bez ikakve kontrole, pa se razvilo 206 radijskih postaja. Djelovanjem Regulatorne agencije za komunikacije broj postaja u BiH spao je do 2011. na 144, od čega 65 javnih (30 pod nadzorom Bošnjaka, 18 pod nadzorom Hrvata i 17 pod nadzorom Srba) i 79 privatnih (64 pod nadzorom Bošnjaka, 50 pod nadzorom Srba i 30 pod nadzorom Hrvata). Od 1998. međunarodna zajednica elektronske medije nadzire preko Neovisnog povjerenstva za medije, dok tiskovne medije nadzire Vijeće za tisak.<ref name="Vego190"/> Do 1996. kod svih naroda medije obilježila je samostalnost, sloboda govora, ali i gubitak profesionalnosti i stručnosti, svatko je imao svoju istinu i problem nacional-militantnog novinarstva. OESS te godine osniva Povjerenstvo eksperata za medije.<ref name="Vego">[http://ff.sve-mo.ba/sites/default/files/casopisi/Kultura%20Komuniciranja%20br%201.pdf Kultura komuniciranja br. 1] Milan Vego: ''Radio u Bosni i Hercegovini'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, svibnja 2011. str. 193-196 (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref>
Godine 1998. djelovalo je 28 hrvatskih radijskih postaja, od čega tri privatne: Radio Dobre vibracije - Mostar, Obiteljski radio Valentino - Nove Ravne i Radio Dupin iz Neuma. Preostalih 25 su javne državne odnosno lokalne radio stanice. Uređivačku politiku dosta je formirao HDZ. Hrvatski radio Herceg-Bosna tad je bio karaktera državne postaje, a preostale 24 lokalne. Prosjek novinara zaposlenih u postaji bio je tek 4 po postaji. Najviše zaposlenih imale su HR Herceg Bosna, HR Mostar i Radio Soli u Tuzli. Njih tri imale su 87 zaposlenih. Mali je bio broj diplomiranih novinara. Javne hrvatske radio postaje bile su: [[Radio Posušje]], [[Kupreški radio|Radio Kupres]], HR-Radio županija posavske-radiopostaje Odžak, HR Herceg-Bosna, [[Radio Livno]], HR radiopostaja Soli Tuzla, HRT Jajce, [[Radio Vrhbosna]] Sarajevo, [[Radio Nove Ravne]], HR Busovača, HR Orašje, HR-radiopostaja Žepče, HR-radiopostaja Usora, HRTV Novi Travnik, HR-radiopostaja Uskoplje, HR-radiopostaja Mostar, [[Radio Rama]], HRTV Kiseljak-radiopostaja Kiseljak, HR Ljubuški, HR Široki Brijeg, HR Čapljina, HRTV “Lašva- radiopostaja Vitez, [[Radio Tomislavgrad]], [[Radio Drvar|Radiopostaja Drvar]] i HR “Bobovac”. Satnica emitiranja varirala je od postaje do postaje.<ref name="novosti 7"/><ref>[http://www.mediaonline.ba/ba/arhiva/arhiva_izvjestaja/izvjestaji/knigaljudskaprava.pdf Media online] ''Ljudska prava: priručnik za novinare'', Priredili: Dušan Babić, Zoran Udovičić i Zija Dizdarević, Sarajevo, veljače 2000., str. 30 (pristupljeno 28. travnja 2017.)</ref>
=== Televizijske postaje ===
| |||