Malezija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 11:
predstavnik_države_množina = Vrhovni vladari |
predstavnik_države = Vrhovni vladar |
predstavnik_države_osoba = [[AbdulMuhammad HalimV.]] |
predsjednik_vlade_osoba = [[Najib Tun Razak]] |
površina_poredak = 65 |
Redak 44:
 
== Povijest ==
Malaja je bila najbogatija britanska kolonija u Aziji, a više od 3/4 površine zapremala je gusta tropska prašuma. Sredinom 19. stoljeća računalo se da cijela Malaja nema više od 200 000 žitelja, a popis stanovništva [[1911.]] godine zabilježio ih je 2 644 500 (od toga nešto više od 300 000 u Singapuru). Iz omjera broja [[muškarac]]a i [[žena]] vidi se u kojoj su mjeri to bili nedavni doseljenici: na 11 muškaraca dolazile bi 4 žene, a u Singapuru na 7 muškaraca 2 žene. Od 1911. do [[1958.]] godine malajsko se pučanstvo utrostručilo. Kroz Singapur je prolazilo 75 % izravnoga malajskog uvoza i 67 % izvoza. Državni dohodak po glavi stanovnika bio je kasnih [[1950-ih]] veći nego u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], 280 [[američki dolar|američkih dolara]] godišnje. U koloniji je bilo, ne računajući vojna, više od 180 000 motornih vozila na 7 500 000 stanovnika. Bogatstvo su donosila drva kaučukovca, plantaže kokosa, palmi za ulje itd.
 
U sukobima Malajaca i Kineza između lipnja [[1948.]] i [[31. prosinca]] [[1956.]] godine ubijeno je 6 215 "terorista", ranjeno još 2 724, zarobljeno 1 221, a predalo se vlastima 1 877. Od toga su više od 90 % bili Kinezi. U džungli je tada bilo preostalo još oko 3 0003000 ljudi, a istodobno je stradalo oko 5 000 civila. Rat je stajao vladu Malaje, ne računajući daleko veće britanske izdatke, oko 150 000 000 malajskih dolara godišnje. U listopadu [[1951.]] godine poginuo je engleski visoki povjerenik u Malaji sir Henry Gurney, a sigurnosne snage su 1956. godine ubile glavnog tajnika komunističke stranke Leonga Kuo, te njegovu suprugu.<ref>Vladimir Baum-Rat na Crvenoj rijeci, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1958., str. 177.-191.</ref>
Malaja je bila najbogatija britanska kolonija u Aziji, a više od 3/4 površine zapremala je gusta tropska prašuma. Sredinom 19. stoljeća računalo se da cijela Malaja nema više od 200 000 žitelja, a popis stanovništva [[1911.]] zabilježio ih je 2 644 500 (od toga nešto više od 300 000 u Singapuru). Iz omjera broja [[muškarac]]a i [[žena]] vidi se u kojoj su mjeri to bili nedavni doseljenici: na 11 muškaraca dolazile bi 4 žene, a u Singapuru na 7 muškaraca 2 žene. Od 1911. do [[1958.]] malajsko se pučanstvo utrostručilo. Kroz Singapur je prolazilo 75 % izravnoga malajskog uvoza i 67 % izvoza. Državni dohodak po glavi stanovnika bio je kasnih [[1950-ih]] veći nego u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]], 280 [[američki dolar|američkih dolara]] godišnje. U koloniji je bilo, ne računajući vojna, više od 180 000 motornih vozila na 7 500 000 stanovnika. Bogatstvo su donosila drva kaučukovca, plantaže kokosa, palmi za ulje itd.
 
U sukobima Malajaca i Kineza između lipnja [[1948.]] i [[31. prosinca]] [[1956.]] godine ubijeno je 6 215 "terorista", ranjeno još 2 724, zarobljeno 1 221, a predalo se vlastima 1 877. Od toga su više od 90 % bili Kinezi. U džungli je tada bilo preostalo još oko 3 000 ljudi, a istodobno je stradalo oko 5 000 civila. Rat je stajao vladu Malaje, ne računajući daleko veće britanske izdatke, oko 150 000 000 malajskih dolara godišnje. U listopadu [[1951.]] poginuo je engleski visoki povjerenik u Malaji sir Henry Gurney, a sigurnosne snage su 1956. ubile glavnog tajnika komunističke stranke Leonga Kuo, te njegovu suprugu.<ref>Vladimir Baum-Rat na Crvenoj rijeci, Novinarsko izdavačko poduzeće, Zagreb 1958., str. 177.-191.</ref>
 
Prvo desetljeće nakon neovisnosti bilo je burno: etnički [[Malajci]] tražili su veći udio u gospodarstvu zemlje i smanjenje siromaštva u odnosu na bogatiju kinesku manjinu. Sukob je eskalirao [[1969]]. međuetničkim nasiljem u kojem su uništene mnoge kineske tvrtke. U zemlji je uvedeno izvanredno stanje, koje traje do danas, i zabranjeno je otvoreno iskazivanje nezadovoljstva vladinom politikom. Nizom mjera uspjelo se poboljšati gospodarsku situaciju malajskog stanovništva.
 
== Državno uređenje ==
Malezija je federalna, ustavna, parlamentarna, izborna monarhija. Ustav je donesen [[27. kolovoza]] [[1957]]. godine, kao Ustav Federacije Malaje. Do danas Ustav je imao 42 amandmana.
 
=== Vrhovni vladar ===
Line 59 ⟶ 58:
''Yang di-Pertuan Agong'' ima uglavnom ceremonijalnu ulogu. [[Ustav]] propisuje da [[izvršna vlast|izvršnu vlast]], koja je teoretski utjelovljena u monarhu, vrši Kabinet ([[vlada]]) na čelu koje je premijer, a koji je pak odgovoran Parlamentu.
 
Sadašnji, četrnaestipetnaesti ''Yang di-Pertuan Agong'' je sultan [[AbdulMuhammad HalimV.]], sultan [[KedahKelatan]]a. Njegova vladavina započela je [[13. prosinca]] [[20112016]]. godine, nakon njegova izbora od strane Konferencije vladara. Službeno je ustoličen [[1124. travnja]] [[20142017]]. godine.
 
=== Izvršna vlast ===
Line 67 ⟶ 66:
 
== Stanovništvo ==
 
Najbrojnija etnička grupa su [[Malajci]] koji su [[Islam|muslimani]] po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. Slijede [[Kinezi]] kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu. [[Indijci|Indijaca]] ima oko 7%.
 
== Religija ==
 
[[Datoteka:KL Christ Church Melaka - Iglesia Holandesa.jpg|mini|Crkva u Melakka]]
 
Line 77 ⟶ 74:
 
== Gospodarstvo ==
 
U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištima [[nafta|nafte]]. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država s [[BDP]]-om od 10.500 [[američki dolar|USD]] po stanovniku mjereno po PPP-u u [[2004]].
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}