Hvarski ustanak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
 
m category:povijest Hrvatske
Redak 16:
U početku se u tom sukobu mletačka vlada drži prividno neutralno pokušavajući izmiriti pučane s vlastelom, radi čega u Veneciju poziva i jedne i druge. Budući da u tome ne uspijeva, a hvarska buna ostavlja snažan dojam u cijeloj Dalmaciji i prijeti da se proširi, odlučuje energično djelovati na njezinu smirivanju i u Hvar šalje providura Zuana Navajera. Nema podataka kako je on obavio zadaću, ali su se 1511. pučani umirili. No, potkraj iste godine izbijaju nemiri u cijeloj Dalmaciji pa mletačka vlada 1512. šalje novog providura Sebastijana Justiniana. Slavohlepni i okrutni providur pokušava grubom silom slomiti otpor hvarskih ustanika, terorizira ih i zatvara, 69 je osudio na progonstvo, a obećao je 400 dukata onome tko uhvati Matija Ivanića. Tako još više pogoršava situaciju pa zbog toga gubi providursku službu.
Na vijest o ponovnom napadu pučana na grad Hvar i pokolj plemića Venecija šalje 15 ratnih galija pod zapovjedništvom providura Capelle. Nakon dolaska na otok, on do listopada 1514. potapa sve naoružane lađe ustanika te na zapovjedničkoj galiji vješa 19 kolovođa bune, a desetorici odsijeca po jednu ruku i vadi po jedno oko. Tako je hvarska buna ugušena u krvi. Matij Ivanić uspijeva napustiti otok i povući se u Krajinu, odakle prelazi u Italiju, u grad Vieste, gdje se posljednji put spominje 1519. godine.
 
[[category:povijest Hrvatske]]