|
Već za Lutherova života došlo je do oštrih podjela i sukoba među reformatorima. [[1552]]. sam je Luther intervenirao kako bi zaustavio ekstremizam Anreasa Bodensteina i krajnjih fanatika okupljenih oko Nicholasa Storcha koji su se nazivali abecedarijanima ili prorocima iz Zwickaua.
[[1525]]. dogodila se seljačka buna, koju je divljački ugušio Thomas Münster, a skupa s njime i Heinrich Pfeiffer. Luthera je to nagnalo na traženje pomoći državne vlasti u širenju reformacijareformacije, kako ne bi došlo do budućih sličnih ispada njegovih sljedbenika. Tako je u svojim propovijedima, pismima i spisima poticao vlast na usmrćivanje seljaka, kao npr. u spisu "Protiv razbojničkih i ubilačkih rulja seljaka" od 30. svibnja 1525.: "Krajnje je vrijeme da ih se (seljake) zadavi kao bijesne pse...." Kasnije će izjaviti: "Ja, Martin Luther, sam u pobuni pobio sve seljake. Sva njihova krv na mojem je vratu. Ali ja to svaljujem na našeg Gospodina i Boga. On mi je naredio to govoriti" (ref. WA Tr, 3, 2911). No, podjele su se nastavile. [[1529]]. održan je »Razgovor u [[Marburg]]u«, gdje su se produbile razlike između Luthera i Zwinglija po pitanju [[Euharistija|Euharistije]]. Raskol između luterana i zvinglijevaca postao je konačan predstavljanjem Augsburške ispovijesti [[1530]].
<!--(Zakomentirani tekst koji slijedi djelomično je na srpskom i treba ga prevesti i rasporediti informacije na odgovarajuća mjesta u članku. Ovdje to ne može stajati.)
=== Uloga protestanata u nacizmu ===
Za razliku od Rimokatoličke crkve - koja je sklopila konkordat s Hitlerovom vladom 1933. godine (Reichskonkordat), ali je u papinskog enciklici ''Mit Brennender Sorge'' iz 1937. god. također osudila nacističku ideologiju - protestanti nisu imali centralnu upravu koja je mogla nametnuti svoj stav prema vlasti. NekiVećina protestantiprotestanata podržalipodržavala suje dolazak Hitlera na vlast i izjednačavali su svoje nacionalne interese sa svojom vjerom. Tako je već [[1933]]. osnovana ''[[Njemačka evangelička Crkva]]'' (tzv. ''Deutsche Christen'', »Njemački kršćani«) kojima je na čelu bio »Reichsbischof« [[Ludwig Müller]] ([[1883]].-[[1946]].), a nauk joj je duboko bio utopljen u [[rasizam]] i glorificiranje [[arijanstvo|arijanske]] čistoće. Hitler i nacisti obožavali su Luthera zbog njegovog vjerskog antisemitizma i njegovih protužidovskih spisa, u kojima je svojim govorom mržnje protiv Židova nadmašio sve srednjovjekovne autore i svoje suvremenike u njihovim izjavama protiv Židova. U svom pamfletu "O Židovima i njihovim lažima" iz 1543. godine od vlasti je zahtijevao: progon Židova, rušenje njihovih kuća, spaljivanje njihovih sinagoga, oduzimanje njihovih molitvenika, zabrana javnog štovanja Boga uz gubitak života, oduzimanje sve njihove imovine i da se mlade Židove i Židovke pošalje na fizički rad. Ukratko, Luther: "Da se svi mi oslobodimo tog đavolskog tereta". Na Lutherov se rođendan od 9. na 10. 11. 1938. dogodila "Reichskristallnacht" - "Kristalna noć".
Međutim neki su mnogise vodeći protestantski teolozi, kao na primjer [[Paul Tillich]], odupirali su se pokušajima nacista da upotrijebe protestantske crkve za svoju propagandu. Znamenita osoba, pastor i teolog, [[Dietrich Boenhoffer]] je bio osoba koja se protivila nacističkom režimu te je platio životom. Naime, nacisti su ga osudili na smrt vješanjem pred sam kraj rata. Špekulira se o razini njegove upletenosti u pokušaju izvođenja atentata na Hitlera. Vjerojatno jedna od najistaknutijih osoba koja se protivila tom režimu na područjima gdje je bio vladajućim.
== Vjerski nauk i osobine ==
|
