Inačica od 24. prosinca 2006. u 22:37 uredi Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits m kategorija ← Starija izmjena		Inačica od 27. prosinca 2006. u 20:38 uredi ukloni ovu izmjenu Gkova (razgovor \| doprinosi) 144 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: Rubinski laser je [[laser]] s krutom jezgrom. Kao jezgru, koristi štapić od [[Rubin\|rubina]]. Rubin je [[aluminijev oksid]] dopiran atomima kroma u obliku trostruko nabijenog kationa. Ti atomi kroma su aktivni medij u rubinskom laseru. Štapić rubina je najčešće sintetiziran umjetnim putem. Rubinski laser je trostupanjski laser. Atomi kroma se pobuđuju optičkim putem u niz d [[orbitala\|orbitale]]. d orbitale, u interakciji s ostatkom kristala čine široke [[spektralna vrpca\|vrpce]], pa se na atomima kroma apsorbira relativno široki raspon [[valna duljina\|valnih duljina]]. Iz tih vrpci, atomi se relaksiraju u metastabilno stanje. Relaksacija je brza (nekoliko pikosekundi), i događa se neradijativno: ne emitiraju se fotoni, nego se energija troši u obliku topline. Metastabilno stanje ima vrijeme života oko 4 milisekunde. Lasersko djelovanje se događa između metastabilnog i osnovnog stanja. Lasersko zračenje ima valnu duljinu 694.3 [[nanometar\|nm]], što odgovara crvenom svjetlu. Kao pobuda laserskog medija koristi se [[ksenon\|ksenonska]] bljeskalica. Rubinski laser je bio prvi laser koji radi u vidljivom dijelu spektra. Izradio ga je Theodore H. Maiman u Hughes Research Laboratories u Kaliforniji. Prvi rubinski laser je imao ksenonsku bljeskalicu u obliku spirale, omotane oko štapića od rubina.

Rubinski laser: razlika između inačica