Protestantizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 9:
* [[Evangeličke slobodne crkve]] sebe ubrajaju u protestantizam, a i vide se kao "nasljednike reformacije". Tu se, primjerice, pribrajaju adventisti, [[baptisti]], [[metodisti]] i [[evanđeosko-pentekostna crkva|evanđeosko-pentekostne crkve]].
 
Pored navedenih glavnih denominacije, nazivom "protestanti" obuhvaćene su i razne manje ili novije vjerske grupe poput [[Anabaptisti|anabaptista]], [[Indenpendentisti|independentista]], [[Kvekeri|kvekera]] (Društvo prijatelja), [[Metodisti|metodista]], [[Pentekostalizam|pentekostalaca]], [[Adventizam|adventista]] i vrlo velikog broja (oko 38.000) drugih.
 
Pod pojmom (prvobitno političkim) protestanti u užem smislu podrazumijevaju se pripadnici [[kršćanstvo|kršćanske]] [[konfesija|konfesije]] nastale na [[njemački jezik|njemačkom]] govornom području u vrijeme [[reformacija|reformacije]], pa se stoga povezuju prije svega sa [[Martin Luther|Martinom Lutherom]] i [[Philipp Melanchthon]]om, začetnicima [[Luterani|luteranstva]]; te sa [[Huldrych Zwingli|Huldrychom Zwinglijem]] i [[Jean Calvin|Jeanom Calvinom]] koji su reformaciju započeli u [[Švicarska|Švicarskoj]], i koji su začetnici druge osnovne protestantske grane - [[Kalvinizam|kalvinizma]]. Anglikanstvo je nastalo odcjepljenjem crkve u Engleskoj od Rima 1534. godine, kada je parlament proglasio kralja za poglavara crkve; u narednim desetljećima su anglikanci prihvatili znatne utjecaje protestantske teologije.
Redak 15:
== Povijest ==
 
Naziv"evangelički" vuče svoje podrijetlo od samog Luthera, a naziv Evangelička Crkva prvi put se službeno upotrebljava 1663. godine na državnom saboru u Regensburgu kada su protestantski knezovi nastupili jedinstveno kao "corpus evangelicorum". Sinonimi termin nazivu "evangelički" jesu "luteranski" i "protestantski". Pojam "luteranski" je prvi put prezirno upotrijebio Lutherov protivnik Johanns Eck. Pojam "protestanti" potječe od [[Speyerski protest|Speyerskog protesta]] [[evangelički staleži|evangeličkih staleža]] na mjesnoj skupštini Speyera koji se dogodio [[1529.]]: protestirali su protiv ukidanja Speyerske odluke iz [[1526.]] kojom je zemljama u kojima je provedena reformacija, bila obećana pravna sigurnost pozivajući se u svojim protestima na slobodu vjeroispovjestivjeroispovijesti za pojedinca. U Speyeru je zaključeno da zemlje u kojima se Lutherovo naučavanje nije još pojavilo ostanu za taj nauk zatvorene. Zbog takvog su stajališta evangelički staleži uložili protest, i po tom je protestu cijeli reformni pokret poprimio ime protestantizam. Termin ""protestantski" prožet je antirimskim tonom, i označuje općenito sve Crkve koje su nikle iz reforme u 16. stoljeću; manje polemički naziv je "evangelički", koji nosi pozitivne elemente reforme ili pak onaj "reformatorski", koji ima nakanu izreći i naglasiti obnovu Crkve. U protestantskim zemljama "evangelički" znači "luteranski", a naziv "reformatorski" obično se pripisuje kalvinističkoj ili zwinglijevskoj vjeroispovijesti. Iz religioznih i političkih razloga protestanti su bili stoljećima žrtve progona. Svjetovni vladari su se bojali za jedinstvo svojih katolicizmom prožetih područja vladanja, gdje se poistovjećivalo vlastito područje moći s područjem moći Pape. S druge strane, na područjima kojima su vladali protestanti svirepo su bili mučeni i ubijani brojni katolici samo zato što su priznavali papu kao svoga poglavara. Vrlo važan razlog velikog broja ratova je bio protestantizam. To su, recimo, [[Hugenotski ratovi]] u [[Francuska|Francuskoj]] ili [[Tridesetogodišnji rat]] koji je zahvatio cijelu [[Europa|Europu]], a naročito [[Njemačka|Njemačku]]. Tek [[Augsburški vjerski mir|Augsburškim vjerskim mirom]] [[1555.]] i [[Vestfalski mir|Vestfalskim mirom]] iz [[1648.]] je protestantizam zadobio konačno službeno priznanje.
 
=== Podjele i ekstremisti među protestantima ===