Glukoza: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dexbot (razgovor | doprinosi)
m Removing Link FA template (handled by wikidata) - The interwiki article is not featured
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Mosel white grapes.jpg|mini|200px|Glukozu nalazimo u [[grožđe|grožđu]]]]
[[Datoteka:D-glucose-chain-2D-Fischer.png|mini|200px|D-glukoza (C<sub>6</sub>H<sub>12</sub>O<sub>6</sub>)]]
'''Glukoza''' (od grč.; sladak) ('''dekstroza,''', '''grožđani šećer''', ''krvni šećer'', ''dekstroglukoza'') je najrasprostranjeniji [[monosaharid]] u [[priroda|prirodi]]. Može se naći u [[krv]]i i tkivu svih [[sisavci|sisavaca]], a i u biljnome svijetu, najčešće grožđu, gdje se nalazi slobodna ili u sastavu [[oligosaharidi|oligosaharida]] i [[polisaharidi|polisaharida]]. Glukoza je [[heksoza]] (šećer sa šest C-atoma) i [[aldoza]], jer sadrži aldehidnu skupinu, tj. glukoza je [[Ugljikohidrati|ugljikohidrat]] monohidrat ''aldoheksoza''.<br />'''
 
Poznati su [[dekstrani]], polimeri glukoze.
 
==='''Općenito o glukozi u prirodi'''===
 
Sastojak'''Glukmeđu proizvod pri pretvorbi hrane u enSastojak je voća ([[grožđe|grožđa]] pretežito), meda, životinjskih tkiva, saharoze, te različitih polisaharida (celuloza, škrob, glikogen, dekstran). Kao [[izomer]] može se naći u [[krv]]i svih [[sisavci|sisavaca]].'''
Glukoza je derivat šećera i bitan među proizvod pri pretvorbi hrane u energiju. Samo manji dio potreba za glukozom čovjek može nadoknaditi iz neugljikohidratnih izvora.
 
'''Rasprostranjena je u prirodi u D-obliku (gdje D označava konfiguraciju na C-atomu u položaju 5) na α-konfiguracije ili β-konfiguracije. U prirodi postoje dva ciklička oblika (anomera) D-glukoze.
Sastojak je voća ([[grožđe|grožđa]] pretežito), meda, životinjskih tkiva, saharoze, te različitih polisaharida (celuloza, škrob, glikogen, dekstran). Kao [[izomer]] može se naći u [[krv]]i svih [[sisavci|sisavaca]].
Oba se ciklička oblika glukoze nalaze u prirodnim polisaharidima. U [[Celuloza|celulozi]], najčešćoj molekuli u prirodi, jedinice glukoze povezane su s β-1,4-glikozidnim vezama ([[glikozidi]]), dok su u [[glikogen]]u i [[škrob]]u pretežno vezane α-1,4-glikozidnim vezama, a na mjestima grananja polimera i α-1,6-glikozidnim vezama.'''
 
'''Glukoza je najvažnije metaboličko gorivo. Sinteziraju je biljke procesom fotosinteze i pohranjuju u polimernom obliku kao škrob.'''
Rasprostranjena je u prirodi u D-obliku (gdje D označava konfiguraciju na C-atomu u položaju 5) na α-konfiguracije ili β-konfiguracije. U prirodi postoje dva ciklička oblika (anomera) D-glukoze.
Oba se ciklička oblika glukoze nalaze u prirodnim polisaharidima. U [[Celuloza|celulozi]], najčešćoj molekuli u prirodi, jedinice glukoze povezane su s β-1,4-glikozidnim vezama ([[glikozidi]]), dok su u [[glikogen]]u i [[škrob]]u pretežno vezane α-1,4-glikozidnim vezama, a na mjestima grananja polimera i α-1,6-glikozidnim vezama.
 
'''U živim se stanicama razgrađuje glikolizam i TCA-ciklusom (limunska kiselina) do ugljikova dioksida i vode. Glavni je izvor energije u procesu aerobnoga disanja.<br />
Glukoza je najvažnije metaboličko gorivo. Sinteziraju je biljke procesom fotosinteze i pohranjuju u polimernom obliku kao škrob.
U čovjekovu probavnom sustavu škrob se hidrolizira u glukozu, koja se resorbira u krvni otok i iskorištava u glikozi (bioenergetika) i drugim metaboličkim procesima. Normalna količina u ljudskoj krvi je 5,5 mmola. Višak glukoze pohranjuje se u obliku glikogena. Slobodna glukoza u krvi prosječna čovjekova zaliha je energije od oko 170 kJ, dok je u glikogenu (čak i nakon noćnog gladovanja) pohranjeno još 2500 kJ. Neki organi, poput mozga, gotovo isključivo ovise o glukozi kao metaboličkome gorivu. Ravnotežu između slobodne i polimerizirane glukoze kontroliraju hormoni.'''
 
'''Aldehidna skupina glukoze kemijski reagira s amino-skupinama bjelančevina. Zato je povećanje koncentracije glukoze u krvi štetno i izaziva [[Šećerna bolest|šećernu bolest]].'''
U živim se stanicama razgrađuje glikolizam i TCA-ciklusom (limunska kiselina) do ugljikova dioksida i vode. Glavni je izvor energije u procesu aerobnoga disanja.<br />
U čovjekovu probavnom sustavu škrob se hidrolizira u glukozu, koja se resorbira u krvni otok i iskorištava u glikozi (bioenergetika) i drugim metaboličkim procesima. Normalna količina u ljudskoj krvi je 5,5 mmola. Višak glukoze pohranjuje se u obliku glikogena. Slobodna glukoza u krvi prosječna čovjekova zaliha je energije od oko 170 kJ, dok je u glikogenu (čak i nakon noćnog gladovanja) pohranjeno još 2500 kJ. Neki organi, poput mozga, gotovo isključivo ovise o glukozi kao metaboličkome gorivu. Ravnotežu između slobodne i polimerizirane glukoze kontroliraju hormoni.
 
'''Glukoza reducira monosaharid u obliku bijeloga praha, i lako je topljiva u vodi (1g/1,1 ml vode). U reakciji s [[Alkoholi|alkoholom]] prelazi u glikozid. Bez prisustva zraka previre u [[etanol]], mliječnu kiselinu i sporedne proizvode vrenja.'''
Aldehidna skupina glukoze kemijski reagira s amino-skupinama bjelančevina. Zato je povećanje koncentracije glukoze u krvi štetno i izaziva [[Šećerna bolest|šećernu bolest]].
 
'''[[molekula|Molekule]] složenijih ugljikohidrata kao što su [[škrob]] i [[celuloza]] nastaju od velikog broja molekula glukoze.'''
Glukoza reducira monosaharid u obliku bijeloga praha, i lako je topljiva u vodi (1g/1,1 ml vode). U reakciji s [[Alkoholi|alkoholom]] prelazi u glikozid. Bez prisustva zraka previre u [[etanol]], mliječnu kiselinu i sporedne proizvode vrenja.
 
'''Glukoza ima vrlo sladak okus, lako je [[topljivost|topljiva]] u [[voda|vodi]], a također je i neophodna za održavanje [[život]]a jer kada se razgradi u [[citoplazma|citoplazmi]] žive [[stanica|stanice]] ona oslobađa velike količine [[energija|energije]] potrebne za mnoge životne funkcije.'''
[[molekula|Molekule]] složenijih ugljikohidrata kao što su [[škrob]] i [[celuloza]] nastaju od velikog broja molekula glukoze.
 
=='''Dobivanje i uporaba'''==
Glukoza ima vrlo sladak okus, lako je [[topljivost|topljiva]] u [[voda|vodi]], a također je i neophodna za održavanje [[život]]a jer kada se razgradi u [[citoplazma|citoplazmi]] žive [[stanica|stanice]] ona oslobađa velike količine [[energija|energije]] potrebne za mnoge životne funkcije.
 
'''Industrijski se proizvodi kemijskom [[Hidroliza|hidrolizom]] [[Saharoza|saharoze]] ili razgradnjom škroba uz pomoć enzima α-amilaze.'''
==Dobivanje i uporaba==
 
'''Rabi se u konditorskoj industriji, a u slobodnoj prodaji se može naći po ljekarnama i drogerijama.'''
Industrijski se proizvodi kemijskom [[Hidroliza|hidrolizom]] [[Saharoza|saharoze]] ili razgradnjom škroba uz pomoć enzima α-amilaze.
 
=== '''Tromerov reagens''' ===
Rabi se u konditorskoj industriji, a u slobodnoj prodaji se može naći po ljekarnama i drogerijama.
 
'''Reagens za dokazivanje glukoze zove se [[Tromerov reagens]]. To je lužnata otopina [[Modra galica|bakrovog(II) sulfata]]. U dodiru s glukozom nastaje crvenkasto-smeđi talog nastalog bakrovog(I) oksida.'''
=== Tromerov reagens ===
 
==='''Oksidacija'''===
Reagens za dokazivanje glukoze zove se [[Tromerov reagens]]. To je lužnata otopina [[Modra galica|bakrovog(II) sulfata]]. U dodiru s glukozom nastaje crvenkasto-smeđi talog nastalog bakrovog(I) oksida.
 
'''U blagim [[Oksidans|oksidansima]] (C<sub>u</sub>SO<sub>4</sub>) glukoza oksidira u D-glukonsku kiselinu.'''
===Oksidacija===
 
'''Jačom [[Oksidacija|oksidacijom]] (HNO<sub>3</sub>) glukoze nastaje [[Karboksilne kiseline|dikarboksilna]] glukarna [[Kiseline|kiselina]].'''
U blagim [[Oksidans|oksidansima]] (C<sub>u</sub>SO<sub>4</sub>) glukoza oksidira u D-glukonsku kiselinu.
 
Jačom [[Oksidacija|oksidacijom]] (HNO<sub>3</sub>) glukoze nastaje [[Karboksilne kiseline|dikarboksilna]] glukarna [[Kiseline|kiselina]].
 
==Izvor==