Naziv "evangelički" vuče svoje podrijetlo od samog Luthera, a naziv Evangelička Crkva prvi put se službeno upotrebljava 1663. godine na državnom saboru u Regensburgu kada su protestantski knezovi nastupili jedinstveno kao "corpus evangelicorum". Sinonimni termin nazivu "evangelički" jesu "luteranski" i "protestantski". Pojam "luteranski" je prvi putputa je prezirno upotrijebio Lutherov protivnik Johanns Eck 1520. u svojem spisu "Adversus Lutheranos, et alies hostes Ecclesiae". Pojam "protestanti" potječe od [[Speyerski protest|Speyerskog protesta]] [[evangelički staleži|evangeličkih staleža]] na mjesnoj skupštini Speyera koji se dogodio [[1529.]]: protestirali su protiv ukidanja Speyerske odluke iz [[1526.]] kojom je zemljama u kojima je provedena reformacija, bila obećana pravna sigurnost pozivajući se u svojim protestima na slobodu vjeroispovijesti za pojedinca. U Speyeru je zaključeno da zemlje u kojima se Lutherovo naučavanje nije još pojavilo ostanu za taj nauk zatvorene. Zbog takvog su stajališta evangelički staleži uložili protest, i po tom je protestu cijeli reformni pokret poprimio ime protestantizam. Termin ""protestantski" prožet je antirimskim tonom, i označuje općenito sve Crkve koje su nikle iz reforme u 16. stoljeću; manje polemički naziv je "evangelički", koji nosi pozitivne elemente reforme ili pak onaj "reformatorski", koji ima nakanu izreći i naglasiti obnovu Crkve. U protestantskim zemljama "evangelički" znači "luteranski", a naziv "reformatorski" obično se pripisuje kalvinističkoj ili zwinglijevskoj vjeroispovijesti. Iz religioznih i političkih razloga protestanti su bili stoljećima žrtve progona. Svjetovni vladari su se bojali za jedinstvo svojih katolicizmom prožetih područja vladanja, gdje se poistovjećivalo vlastito područje moći s područjem moći Pape. S druge strane, na područjima kojima su vladali protestanti svirepo su bili mučeni i ubijani brojni katolici samo zato što su priznavali papu kao svoga poglavara. Vrlo važan razlog velikog broja ratova je bio protestantizam. To su, recimo, [[Hugenotski ratovi]] u [[Francuska|Francuskoj]] ili [[Tridesetogodišnji rat]] koji je zahvatio cijelu [[Europa|Europu]], a naročito [[Njemačka|Njemačku]]. Tek [[Augsburški vjerski mir|Augsburškim vjerskim mirom]] [[1555.]] i [[Vestfalski mir|Vestfalskim mirom]] iz [[1648.]] je protestantizam zadobio konačno službeno priznanje.
