Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 3:
== Situacija pred akciju ==
Mnogi Muslimani u Livnu su početkom rata mislili da će JNA za koji mjesec ući u grad i držali se politike "da to nije njihov rat". Rat su kao i drugdje dočekali potpuno nenaoružani. Prve i najžešće napade na Livno dočekali u podrumima nadajući se dolasku JNA. Posljedica držanja te skupine Muslimana jest jakost Udbe koja je bila infiltrirana i među Hrvate. Pouzdanička mreža bila je jaka među Srbima. Livanjska [[UDBA]] posjedovala je popise preko kojih je distribuirala oružje preko SDS-a i organizirala pomagače [[JNA]] ona [[Bitka za Kupres 1992.|Kupres]]. Projugoslavenska skupina Muslimana potajice je surađivala sa Srbima. U ratu je ta skupina slala neprijatelju podatke hrvatskih položaja. Raketiranje odašiljača na [[Tušnica|Tušnici]] 1992. primjer je da su neki ljudi odavali podatke neprijatelju. Ipak, mnogi su Muslimani ostali prohrvatski. Muslimani koji su bili u [[HVO]] i pogotovo oni koji su bili u [[HOS]]-u bili su provjereni ljudi i ostali su s Hrvatima do kraja.
Nakon napada JNA na grad indiferentni, neopredijeljeni i zavedeni Muslimani shvaćaju što se zbiva i priključuju se u HVO. HVO ih je rasporedio na pasivne crte obrane, poput 5. sektora gdje nije bilo borbe. Taj sektor na [[Cincar|Cincaru]] nije bez veze dodijeljen, jer su ti Muslimani bili nepouzdani i kolebljivi sve do zadnjeg dana kada je počeo srpski napad na [[Rujani|Rujane]] i [[Čelebić]] već otpočeo. Nakon što je priveden velik broj sumnjivih Srba te nešto manji broj sumnjivih Muslimana, srpski osvajač nije više granatirao s točnošću hrvatske položaje. Mirni odnosi Hrvata i Muslimana bili su sve do uoči akcije razoružanja.
Do proljeća 1993. odnosi Hrvata i Muslimana bili su izvrsni, a tada su smijenjenu lokalni vođe [[SDA]] naklonjeni Hrvatima i dovedeni neki drugi ljudi. Još je srpnja 1993. godine situacija bila da nije bilo sukoba između Hrvata i Bošnjaka na području Livna. Livanjska brigada HVO tad je brojala oko 4.200 ljudi, od čega je bilo oko 900 Bošnjaka.
| |||