Podrinje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika 146.255.138.98 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Pera detlic
Ceha (razgovor | doprinosi)
m dodao detalje o hrvatskoj banovini Bosni
Redak 11:
== Povijest ==
 
Na istoku srednjovjekovne hrvatskke pokrajine Bosne prostirala se manja oblast '''Podrinje'''. Područje Gornjeg Podrinja zaposjeo je 1376. godine od stare Raške bosanski ban Bosne Tvrtko I. Poslije Tvrtkove smrti 1391. u bosanskoj državi nastaju nesređene prilike, a Gornje Podrinje, zvano Drinska knežina i Drina bio je pod vlašću obitelji Hranića, humskih vojvoda koji su bili neovisni od bosanske krune. <ref name="Bejtić26-27">[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 26-27</ref> Tvrtko je kraj oduzeo 1374. od velmože [[Nikola Altomanović|Nikole Altomanovića]]. Oblas Podrinje širila se s desne strane Drine i zahvaćala u [[Raška|Rašku]] do iza Plevlja i [[Mileševo|Mileševa]].

To je jedini, premda malen dio istočnohrvatske banovine Bosne, koji je prvotno pripadao Nemanjićkoj državi. Osvajanje Podrinja zasluga je borbenog i lukavog [[Tvrtko|bana Tvrtka]]. TvrtkoOn se nije samo s tim zadovoljio. Poželio je kraljevsku krunu u Srbiji, koja je iza smrti posljednjeg Nemanjića [[Stefan Uroš V.|nejakog Uroša]] (1371.) ostala bez kralja, sva pocjepkanapocjepana i oslabljena. To mu je konačno i uspijeuspijelo godine 1377., kad se za okrunio za kralja Srbljem i Bosni. Pri tom mu je izvrsno poslužila okolnost, da mu je baka Jelisava, žena bana [[Stjepan I. Kotromanić|Stjepana Kotromana]], bila Nemanjićka, kći kralja [[Stefan Dragutin|Dragutina]]. Zato Tvrtko i njegovi nasljednici više puta ističu "praroditelje svoje gospodu srpsku". To nije dokaz Tvrtkova srpstva već njegove političke mudrosti i lukavosti. Uostalom po majci [[Jelena Šubić|Jeleni Subićki]], [[Prijezda I. Kotromanić|banu Prijezdi]] i drugim, teklo je u Tvrtkovih žilama neusporedivo više hrvatske krvi.<ref>[[Krunoslav Draganović]], ''Herceg-Bosna i Hrvatska'', Nova tiskara, Sarajevo, 1940.</ref>
 
== Vidi još ==