Inačica od 28. lipnja 2015. u 01:10 uredi Ante Vranković (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.169 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 12. svibnja 2017. u 11:14 uredi ukloni ovu izmjenu Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.007 edits povijest Novija izmjena →
Redak 7: == Zemljopis == Prostiru se od [[Bukovica\|Bukovice]], [[Benkovac\|Benkovca]] i [[Novigradsko more\|Novigradskog mora]] na sjeveroistoku do tankog priobalnog pojasa od [[Zadar\|Zadra]] do [[Skradin]]a (ušća [[Krka\|Krke]]) na jugozapadu, odnosno od zaleđa Zadra na zapadu do zaleđa Skradina na istoku. Najplodniji su dio dalmatinskog primorja. Administrativno središte je Benkovac kao jedini grad, makar se nalazi na istočnom rubu Ravnih kotara. Najviša točka je vrh Standardac na 305 metara nadmorske visine. == Povijest == Najstariji [[arheologija\|arheološki]] nalazi na ovom području datiraju iz [[5. tisućljeće pr. Kr.\|5. tisućljeća pr. Kr.]] iz vremena [[Danilska kultura\|danilske kulture]], a nađeni su na lokalitetu [[Smilčić]] nedaleko od Benkovca. Tragovi [[Liburni\|liburnske]] prisutnosti nalaze se na lokalitetima ''Nedinum'' ([[Nadin]]), ''Corinium'' ([[Karin]]), ''Varvaria'' ([[Bribir (Skradin)\|Bribir]]) i ''Asseria'' ([[Podgrađe]]), dok je [[Stari Rim\|rimska]] građevinska ostavština pronađena na području [[Stankovci\|Stankovaca]], Benkovca i [[Miranje\|Miranja]]. [[Kršćanstvo]] se, na području Ravnih kotara, počelo širiti u [[4. stoljeće\|4. stoljeću]], a prve [[crkva\|crkve]] datiraju iz [[5. stoljeće\|5.]] i [[6. stoljeće\|6. stoljeća]]. Nakon doseljenja [[Hrvati\|Hrvata]] na ovo područje u [[srednji vijek\|ranom srednjm vijeku]], Ravni kotari se nalaze podijeljeni između starohrvatskih [[županija]] Ninske, Lučke, Sidraške i Bribirske, koje u [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] spominje [[Dodatak:Popis bizantskih careva\|bizantski car]] [[Konstantin VII. Porfirogenet]] u svom djelu ''[[De administrando imperio\|O upravljanju Carstvom]]''. Do [[Osmanlije\|turskih]] provala Ravni kotari su se nazivali '''''V Hrvatih''''', u značenju "zemlja Hrvata". Tu su se nalazila značajna srednjovjekovna hrvatska središta poput [[Nin]]a, Karina, [[Lišane Ostrovičke\|Ostrovice]] i Bribira, a tu je svoje posjede imalo i više [[hrvatsko plemstvo\|hrvatskih plemićkih rodova]] ([[Šubići\|Bribirski]], [[Karinjani]], [[Jamometići\|Jamometi]], [[Mogorovići]], [[Gusići]]).<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51998 Ravni kotari - Hrvatska enciklopedija]</ref> U mjestu [[Šopot]] kod Benkovca pronađeni su ostaci starohrvatske crkvice iz [[9. stoljeće\|9. stoljeća]] te fragment [[oltarna pregrada\|oltarne pregrade]] s natpisom i imenom [[Branimir\|kneza Branimira]] (879.-892.). Na području [[Vrana (Pakoštane)\|Vrane]] podignut je sredinom [[11. stoljeće\|11. stoljeća]] [[benediktinci\|benediktinski]] samostan sv. Grgura koji je kralj [[Dmitar Zvonimir]] (1075.-.1089.) predao [[papa\|rimskom papi]] i koji je od druge polovice [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] bio sjedište [[templari\|vitezova templara]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51998 Ravni kotari - Hrvatska enciklopedija]</ref> Početkom [[15. stoljeće\|15. stoljeća]] Ravni kotari su potpali pod vlast [[Mletačka Republika\|Mletačke Republike]] koja obnavlja niz utvrđenja na tom području ([[Korlat]], [[Kličevica]], Benkovac, [[Perušić]], [[Stari grad Vrana\|Vrana]], [[Novigrad]] i [[Ljubač]]). Do [[16. stoljeće\|16. stoljeća]] teritorij Ravnih kotara je podijeljen između [[Venecija\|Venecije]] i Osmanlija, i u tom vremenu dolazi do promjene demografskog stanja na tom području. Početkom [[18. stoljeće\|18. stoljeća]] Ravni kotari su oslobođeni od [[Turci\|turske]] okupacije, a krajem istog stoljeća našli su se u sastavu [[Habsburška monarhija\|Habsburške monarhije]], kasnije [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51998 Ravni kotari - Hrvatska enciklopedija]</ref> Godine [[1918.]] Ravni kotari su s ostatkom hrvatskih zemalja ušli su [[Kraljevina SHS\|Kraljevinu SHS]], kasnije [[Kraljevina Jugoslavija\|Kraljevinu Jugoslaviju]], da bi nakon propasti [[SFRJ\|komunističke Jugoslavije]] početkom [[1990-ih\|90-ih]] [[20. stoljeće\|20. stoljeća]] ušli u sastav neovisne [[Republika Hrvatska\|Republike Hrvatske]]. Tijekom [[Domovinski rat\|Domovinskog rata]] Ravni kotari su bili pod okupacijom pobunjenih [[Srbi\|Srba]].<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51998 Ravni kotari - Hrvatska enciklopedija]</ref> == Prometni položaj == Povoljan je prometni položaj na mjestu gdje se križaju ceste koje vode iz Zadra prema [[Knin]]u te iz [[Lika\|Like]] prema moru. Taj položaj je još više naglašen u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]] izgradnjom željezničke pruge Zadar-Knin ([[1966]]. godine), te posebno [[Autocesta A1\|autoceste A1]] [[Zagreb]]-[[Split]] ([[2005.]].), koja prolazi kraj Benkovca. U Ravnim kotarima nalazi se [[Zračna luka Zadar]] u [[Zemunik Donji\|Zemuniku Donjem]]. == Stanovništvo == Line 23 ⟶ 37: == Slavni ljudi == * [[Borislav Dević]] (1963.-), atletičar * [[Šime Đodan]] (1927.-2007.), političar i ekonomist * [[Drago Krpina]] (1960.-), političar i pjesnik * [[Martin Posedarski]] († 1601.), knez i uskok * [[Milorad Pupovac]] (1955.-), političar == Galerija == Line 31 ⟶ 50: Datoteka:Ravni kotari kod Posedarja.jpg\|Predjel Ravnih kotara kod Posedarja </gallery> == Vanjske poveznice == * [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=51998 Ravni kotari - Hrvatska enciklopedija] * [http://proleksis.lzmk.hr/43433/ Ravni kotari - Proleksis enciklopedija] {{Coord\|44.19230451\|N\|15.30785036\|E\|region:HR-13_type:adm3rd_source:CGN\|display=title\|format=dms}}

Ravni kotari: razlika između inačica