Franjo Dugan stariji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
dopuna životopisa i dodavanje izvora koji to potvrđuje |
||
Redak 19:
== Životopis ==
Franjo Dugan se još kao dječak oduševio zvukom [[Orgulje|orgulja]] te su mu one cijeli život bile u središtu glazbeničkoga i skladateljskoga zanimanja. [[Glazba|Glazbu]] je najprije učio kod [[Vatroslav Kolander|Vatroslava Kolandera]], čije je mjesto stalnoga orguljaša [[Zagrebačka katedrala|Zagrebačke katedrale]] kasnije i naslijedio. Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio [[1892]]. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., ISBN 978-953-95772-0-7, str. 919.</ref> Započeo je i studij matematike i fizike, ali je ljubav prema glazbi ipak prevladala. Studij glazbe nastavio je kod [[Robert Kahn|Roberta Kahna]] i [[Max Bruch|Maxa Brucha]] na Visokoj glazbenoj školi u [[Berlin]]u, gdje je 1908. i diplomirao. Vrativši se u domovinu, djelovao je kao [[profesor]] u [[Osijek]]u i [[Zagreb]]u: od 1921. pa sve do umirovljenja 1941. na [[Muzička akademija u Zagrebu|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]] predavao je teorijske glazbene predmete, kompoziciju i orgulje (1940-41. bio je i rektor Akademije).
Uporedo s pedagoškim radom, Dugan je bio [[dirigiranje|dirigent]] pjevačkih društava ''Kolo'', ''Sloga'', ''Oratorijskog zbora sv. Marka'', orguljaš u crkvama [[Crkva sv. Marka u Zagrebu|sv. Marka]] i sv. Marije te aktivni član mnogih umjetničkih društava. Bio je jedan od osnivača i glavnih pobornika Cecilijanskog pokreta u Hrvatskoj: bio je dugogodišnji urednik glazbenih priloga u časopisu »Sv. Cecilija« te propagirao je i harmonizirao velik broj hrvatskih [[Crkvena glazba|crkvenih pjesama]] iz ''[[Cithara octochorda|Cithare octochorde]]'' i drugih starijih zbornika.{{fusg|1}} Objavljivao je glazbene kritike i pisao stručnu pedagošku literaturu. Od 1919. bio je dopisni, a od 1921. i redoviti član JAZU (današnje [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]]).
Redak 87:
== Literatura ==
{{izvori}}
#[[Josip Andreis|Andreis, Josip]]: ''Povijest glazbe'', Zagreb: SNL, 1989, sv. 4, str. 298-299.
#[[Krešimir Kovačević|Kovačević, Krešimir]]: ''Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945-1965'', Zagreb: Udruženje kompozitora Hrvatske, 1966, str. 189-190.
| |||