Klasična gimnazija u Zagrebu: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Dodana jedna ekstra slika. |
dopuna popisa i ispravak pogreški |
||
Redak 56:
=== Klasična gimnazija u prvoj polovici 20. stoljeća (1900. - 1945.) ===
U [[jesen]] [[1895.]] na današnjem Roosveltovu trgu, u zgradi današnjeg [[Muzej Mimara|Muzeja Mimare]], otvoren je gimnazijski kompleks u kojemu je, zbog brojnosti đaka Klasične gimnazije na Katarininom trgu, otvorena još jedna klasična gimnazija. Narednih gotovo 40 godina u [[
Krajem [[1905.]] godine, učenici Gornjogradske klasične gimnazije osnovali su Hrvasko đačko literarno društvo „Osvit“. Na svojim su sastancima čitali svoje književne radove i raspravljali o njima.
Redak 96:
U [[Listopad|listopadu]] [[1957.]] svećano je obilježena 350. obljetnica osnutka Gimnazije. Klasičnoj je dodijeljen Orden zasluga za narod. Postavljene su brojne izložbe, održani koncerti, književne večeri itd.
Najzaslužniji za kontinuirano visoki ugled Klasične gimnazije su u to doba bili profesori [[
Prvi elementi samouprave su se počeli ostvarivati već [[1954.]]/[[1955.]] godine, međutim te organizacije nisu imale neku posebnu svrhu ili formu. Školski odbor, odnosno razredne zajednice su tek od [[1957.]] počele s ozbiljnijim radom. Formira se Debatni klub, marksistička grupa i održavaju se tribine učenika. Potiče se razvoj različitih slobodnih aktivnosti, poput grupe “Prijatelji antike”, dramske grupe (koja i sada svake godine priprema djela grčkih komediografa i tragičara), sportskog društva, literarne i likovne grupe te mnogih drugih. Razvija se i suradnja s VIII. beogradskom gimnazijom, [[Klasična gimnazija u Splitu (1817.)|Klasičnom gimnazijom u Splitu]] i kratko sa Sarajevskom gimnazijom. Unatoč financijskim problemima, kolektiv Klasične gimnazije se istaknuo solidarnošću - organizirana je pomoć za stradale u potresima u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] i [[Zagora|Dalmatinskoj zagori]], kao i za škole u [[Skoplje|Skoplju]]. Program se kasnije sve više poboljšavao. Engleski je sve više mijenjao francuski kao dominantni jezik koji se učio. Tehnički odgoj je ukinut, strojopis je uveden, a nastava subotom je znatno skraćena, a čak i ukinuta u poslijepodnevnom turnusu. [[1967.]] se Klasična gimnazija vraća u Križanićevu, no čak je i tamo nedostatak prostora bio kritičan, međutim se to riješilo odlaskom osnovne škole u Križanićevoj u Laginjinu ulicu.
Redak 287:
* [[Blaž Lorković]] (matura 1863.) - hrvatski ekonomist, pravnik i utemeljitelj hrvatske političke ekonomije<ref name=":0" />
* [[Milan Makanec]] (matura 1861.) - hrvatski političar i odvjetnik<ref name=":0" />
* [[Ljudevit Jurak]] (matura 1902.) - hrvatski patolog i sudski medicinar<ref name=":0" />
* [[Ivan Rupert Gusić]] (matura 1794.) - hrvatski (kajkavski) pisac, prevoditelj i svećenik<ref name=":0" />
* [[Nikola Zdenčaj]] (matura 1789.) - hrvatski političar<ref name=":0" />
* [[Franjo Dugan stariji]] (matura 1892.) - hrvatski skladatelj, orguljaš i glazbeni pisac<ref name=":0" />
* [[Franjo Fancev]] (matura 1902.) - hrvatski knjižničar, filolog i povjesničar književnosti<ref name=":0" />
* [[Ivo Frank]] (matura 1895.) - hrvatski pravnik i političar<ref name=":0" />
Line 296 ⟶ 298:
* [[Franjo Buntak]] (matura 1929.) - hrvatski povjesničar umjetnosti<ref name=":0" />
* [[August Musić]] (matura 1876.) - hrvatski klasični filolog (grecist) i jezikoslovac vukovac, prevoditelj [[Herodot|Herodotove]] ''Povijesti''<ref name=":0" />
* [[Ivo Horvat (botaničar)]] (matura 1916.) - hrvatski botaničar<ref name=":0" />
* [[Skender Fabković]] (matura 1843.) - hrvatski učitelj, pedagog i pisac<ref name=":0" />
* [[Ivan Zahar]] (matura 1866.) - hrvatski književnik<ref name=":0" />
Line 308 ⟶ 311:
* [[Milan Rojc]] (matura 1873.) - hrvatski političar i pravnik<ref name=":0" />
* [[Milivoj Matošec]] (matura 1948.) - hrvatski dječji književnik, novinar i urednik<ref name=":0" />
* [[Branimir Gušić]] (matura 1920.) - hrvatski otorinolaringolog, antropogeograf i etnolog<ref name=":0" />
* [[Aleksandar Horvat]] (matura 1893.) - hrvatski pravnik i pravaški političar<ref name=":0" />
* [[Ignjat Brlić]] (matura 1852.) - hrvatski političar i odvjetnik<ref name=":0" />
Line 323 ⟶ 327:
* [[Eduard Suhin]] (matura 1841.) - hrvatski kanonik<ref name=":0" />
* [[Mislav Ježić]] (matura 1970.) - hrvatski indolog, filolog, filozof, član HAZU<ref name=":0" />
* [[Zvonimir Junković]] (matura 1948.) - hrvatski jezikoslovac<ref name=":0" />
* [[Zdenko Škreb]] (matura 1922.) - hrvatski književni teoretičar i povjesničar<ref name=":0" />
* [[Matija Ivšić]] (matura 1914.) - hrvatski svećenik, skladatelj i orguljaš<ref name=":0" />
| |||