Miloš Obrenović: razlika između inačica

m
uklanjanje izmjene 4898103 suradnika Man Usk (razgovor) IP je ispravio greške u tekstu
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 31.223.146.148 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Pera detlic
m uklanjanje izmjene 4898103 suradnika Man Usk (razgovor) IP je ispravio greške u tekstu
Redak 47:
| potpis =
| zanimanje =
| vjera = [[Pravoslavlje]]pravoslavlje
}}
 
Redak 55:
Miloševo prezime je bilo Teodorović. Prezime Obrenović preuzeo je [[1810.]] godine, poslije smrti svog polubrata Milana. Pretpostavlja se da je tako postupio jer je Milan, kao istaknuti vojvoda, imao veliki ugled u narodu. Uz njega je Miloš prošao kroz gotovo sve veće bitke u [[Prvi srpski ustanak|Prvom srpskom ustanku]]. Zbog pokazane hrabrosti, [[Karađorđe]] mu je povjerio [[Užička nahija|Užičku nahiju]] na upravu i obranu.
 
Poslije propasti ustanka, Miloš je bio jedini od istaknutijih vojvoda koji je ostao u Srbiji. Dobio je amnestiju od [[Otomansko carstvo|Turaka]] i postao oberknez Rudničke, a zatim [[Požeška nahija|Požeške]] i [[Kragujevačka nahija|Kragujevačke nahije]].
 
[[23. travnja]] [[1815.]] Miloš jebioje bio na čelu [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]], koji je podigao u [[Takovo|Takovu]]. Sudjelovao je u najvažnijim bitkama i osobno vodio pregovore s Turcima. Tako je [[25. listopada]] 1815. godine sklopio usmeni dogovor s Ali-pašom o mješovitoj srpsko-turskoj upravi u [[Beogradski pašaluk|Beogradskom pašaluku]]. Dogovor je uređen posebnim fermanom, kojim je Srbija i službeno dobila nekoliko značajnih povlastica.
 
Miloš nije birao načina kako bi učvrstio svoj položaj i kako bi izborio što veću autonomiju za Srbiju. Turke je potkupljivao, a potencijalne konkurente za vlast je uklanjao. Kada je u srpnju 1817. godine u Srbiju tajno došao Karađorđe radi dogovora o organiziranju zajedničkog ustanka [[Grčka|Grka]], Srba i [[Bugarska|Bugara]], Miloš je iz "državnih razloga" naredio ubijanje Karađorđa.
Redak 64:
{{Citat|2. Knez Miloš Obrenović, na osnovu carske diplome, koju je dobio i u nagradu za njegovu vernost mojoj Visokoj Porti, potvrđen je u dostojanstvu baš-kneza (prvog kneza) srpskog naroda i to će dostojanstvo ostati nasledno u njegovoj porodici;|izvorno}}</ref>
 
Iako je sam bio nepismen, knez je dobro osjećao potrebe novog vremena. Zahvaljujući njemu, srpski mladići su počeli školovati se u [[Rusija|Rusiji]], [[Ugarska|Ugarskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], dok su, po kneževom pozivu, u Srbiju počeli dolazizidolaziti liječnici, profesori, inženjeri. Gospodarstvo cijele zemlje je uznapredovalo, pogotovo zbog toga što se novi stanovnici šalju u opustjele oblasti, a za to su dobili značajne [[porez|porezne]] olakšice.
 
Međutim, zbog Miloševa despotska načina vladanja došlo je do ujedinjenja starješinskog sloja, koji je postao ozbiljna prijetnja njegovoj samovlasti. Njegovi politički protivnici uspjeli su 1835. godine nametnuti prvi Ustav srpske moderne države, poznatiji kao "[[Sretenjski ustav]]". Taj ustav je brzo suspendiran jer nije odgovarao velikim silama: Rusiji, Austriji i Turskoj. Umjesto njega, 1838. godine donesen je jedan hatišerif, nazvan "Turski ustav". Ovim ustavom kneževa vlast je ograničena vijećem, sastavljenim od izvjesnog broja vijećnika, koje knez nije mogao otpustiti.
Redak 72:
Mihailo je nastavio vladati po uzoru na svog oca, pa je i on ubrzo prognan iz zemlje. Ustavobranitelji su [[1842.]] godine doveli Karađorđevog sina [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandra]], koji je vladao do 1858. godine. Nakon devetnaest godina izganstva, Miloš se vratio u Srbiju i započeo svoju drugu, kratkotrajnu vladavinu, koja je trajala do 1860.
{{commonscat|Miloš Obrenović I, Prince of Serbia|Miloš Obrenović}}
 
== Izvori ==
{{izvori}}
10.322

uređivanja