Voda: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
odlicno |
m uklonjena promjena suradnika 92.36.218.203 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Vodomar |
||
Redak 6:
[[Datoteka:Watermolecule.png|mini|210px|lijevo|Shematski prikaz molekule vode]]
* '''[[Polarnost]]''' je
* '''[[Kohezija]]''' je svojstvo
* '''[[Specifična toplina]]''' je količina [[toplina|topline]] koju jedinica količine tvari treba primiti da bi mu se [[temperatura]] podigla za jedinicu temperature (za tekuću vodu iznosi tipično 4,1813 kJ/(kg·K)). Njen je visoki iznos kod vode prouzrokovan širenjem vodikovih veza. [[Energija]], koja kod drugih tekućina povećava gibanje među molekulama otapala (podiže temperaturu), se kod vode koristi za razbijanje vodikovih veza među susjednim molekulama. Vodene otopine su tako, zahvaljujući vodikovim vezama, izuzete od velikih promjena u
* '''[[Toplina isparavanja]]''' je količina energije (topline) potrebna da se određena količina tvari iz tekućine pretvori u paru. Ova vrijednost je visoka kod vode jer se tijekom procesa moraju razbiti vodikove veze. Ovo svojstvo vodu čini izvrsnim rashlađivačem. Voda je dragocjena.
* Prisutnost vode može se dokazati i [[kobalt]]ovim(II) kloridom. Bezvodni spoj plave je boje, a u prisutnosti vode postane ružičast. Ponekad se koristi kao dodatak sredstvu za sušenje [[silikagel]]u.
* '''Hidrofilne''' otopljene tvari su one koje voda privlači, pa se uslijed hidratacije brže otapaju u vodi (male organske molekule u stanicama: šećeri, organske kiseline i neke aminokiseline). To su specifične neutralne molekule, koje [[elektrostatika|elektrostatički]] međudjeluju s molekulama vode.
* '''Hidrofobne''' otopljene tvari nisu topljive u vodi (lipidi i većina proteina). To su nepolarne molekule koje razbijaju strukturu vode i teže izuzimanju zbog onemogućavanja uspostavljanja vodikovih veza u vodi.
Line 15 ⟶ 18:
Voda je najrasprostranjenija [[kapljevina]] ([[tekućina]]) na [[Zemlja|Zemlji]] (obujma ~1500 x 109 km<sup>3</sup>) i najvažnije (polarno) otapalo koje otapa kapljevine, plinove i mnogobrojne krutine. Voda zbog polarnosti posjeduje izvrstan kapacitet da otapa različite vrste [[tvar]]i. Molekula vode (H<sub>2</sub>O) sastoji se od dvaju atoma vodika i atoma kisika.
Voda je bitan sastojak živih organizama (maseni udio vode do 90%) i nužna je za život svih živih organizama. Znanstvenici tvrde da se živa bića najvećim dijelom sastoje od vode i da ona čini tri četvrtine ukupne površine Zemlje. Na snimkama
Pod utjecajem Sunčeva zračenja površinska voda neprekidno se isparuje u atmosferu (tzv. kruženje vode u prirodi), gdje se kondenzira (stvarajući kišne ili snježne oblake u atmosferi) i u obliku oborina ([[kiša]], [[snijeg]], [[tuča]], [[rosa]], [[inje]] i [[magla]]) vraća na Zemlju, prenoseći tako velike mase vode na kontinente, i to zovemo globalni hidrološki ciklus, pa u mnogome utječe na [[Klima|klimu]].
U troposferi voda čini 80% stakleničkih plinova i prouzročuje zadržavanje topline, te porast globalne temperature.
Najjednostavnija podjela vode jest podjela na slatke (~4% na Zemlji) i slane. Većina je voda na Zemlji slana (mora, [[ocean]]i). Dobro je poznata i podjela vode na tekućice [[rijeka (vodotok)|rijeke]] i stajaćice (npr. jezera, bare, močvare). Ledenjaci pak zauzimaju posebno mjesto gdje je voda u krutome obliku.
|