El Niño: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Removing Link FA template (handled by wikidata) |
Nadopunio El Niño |
||
Redak 1:
[[datoteka:1997 El Nino TOPEX.jpg|mini|desno|250px|Promatranja el niña od 1997. do 1998. s umjetnog satelita ''TOPEX/Poseidon''. Bijela područja pokazuju veliku količinu tople vode na dijelu [[Tihi ocean|Tihog oceana]] zapadno od obala [[Čile]]a i [[Peru]]a.]]
[[datoteka:Mean sst equatorial pacific.gif|mini|desno|250px|Prosječne godišnje temperature [[Tihi ocean|Tihog oceana]] u području [[tropi|tropa]].]]
Sam naziv „El Nino“ u [[Španjolski jezik|španjolskom jeziku]] znači ''mali dječak'' i odnosi se na malog [[Isus]]a, jer se njegovi efekti najviše osjećaju oko [[Božić]]a. [[La Niña]] znači ''mala djevojčica''. ▼
'''El Niño''' ([[Španjolski jezik|španj]].: dječak, mali Isus) je prirodna [[Meteorološke pojave|meteorološka pojava]] povezana s promjenama [[Klima|klime]] u [[tropi]]ma. Prvotno je nazvan po toploj [[ocean]]skoj [[Morska struja|morskoj struji]] koja oplakuje obale [[Peru]]a u [[božić]]no doba. Donosi vlažno i kišovito [[Vrijeme (klima)|vrijeme]], te [[Poplava|poplave]] u inače suhim područjima [[Južna Amerika|Južne Amerike]], te sušno razdoblje u području [[Indonezija|Indonezije]]. Novija su istraživanja pokazala da se ta pojava očituje u nepravilnim razmacima od 3 do 5 [[godina]] kao [[Anomalija|anomalije]] u [[temperatura|temperaturi]] oceanske vode (za 2 do 8 [[°C]] toplije) i u strujanjima vjetrova na dijelu Tihog oceana zapadno od obala [[Čile]]a i [[Peru]]a. Tijekom razdoblja el niña mijenja se režim [[strujanje|strujanja]] i [[vjetar|vjetrovi]] tada pušu od [[zapad]]a prema [[istok]]u, toplije se vode gomilaju prema istočnim dijelovima [[Tihi ocean|Tihog oceana]], podiže se [[Morska razina|razina oceana]] i smanjuje debljina sloja hranjivih tvari u njemu. Pokazalo se da el niño ima dalekosežan globalan utjecaj na vremenske okolnosti ne samo na Tihom oceanu već i u drugim dijelovima svijeta.
Posljedicom el niña smatraju se izvanredne jake ljetne [[Oborina|oborine]] uzduž obala [[Ekvador]]a i sjevernog Perua, [[suša|suše]] u južnom Peruu, sjeveroistočnom [[Brazil]]u, [[Australija|Australiji]] i u području [[Sahel]]a, te neobične vremenske pojave uzduž obala [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]], gdje je uočena povećana pojava [[tornado|tornada]]. U razdoblju od 1982. do 1983. ukupne štete u svijetu procijenjene su na 13,09 milijardi [[USD]], bilo je 2 098 mrtvih, a gotovo 610 000 osoba ostalo je bez krova nad glavom. Iako su učinke te pojave dokumentirali već španjolski osvajači u 16. stoljeću, znanstvena su istraživanja provedena tek u drugoj polovici 20. stoljeća, a u posljednjem su desetljeću utvrđene promjene temperature oceanske vode s pomoću [[satelit]]skih mjerenja i oceanskih bova, pa se učinci el niña mogu prognozirati nekoliko mjeseci unaprijed. Pojava el niña usko je vezana i uz takozvano južno kolebanje el niña ([[Engleski jezik|engl]]. ENSO – ''El Niño Southern Oscillation''), što obuhvaća i anomalno hlađenje oceanskih voda i pojačanje istočnih [[Pasati|pasatnih]] vjetrova, nazvano '''la niña''', a cijeli ciklus toga kolebanja traje 3 do 6 godina. Za to vrijeme dijelovi Australije i Indonezije kišovitiji su nego što je normalno, a promjene u kišnom režimu i toplinskim prilikama utvrđene su i za mnoge dijelove [[SAD]]-a. <ref> '''el niño''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17758] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
Voda oko [[Indonezija|Indonezije]] je uobičajeno toplija nego kod [[Peru]]a, a postoje i odgovarajauće razlike u zračnom pritisku iznad tih prostora. Točnije, iznad [[Južna Amerika|južnoameričke]] obale pritisak je veći nego iznad Indonezije. Posljedično, vjetrovi koji pretežno pušu u [[ekvator]]skom prostoru imaju relativno stalan smjer (od istoka prema zapadu). Kada dođe do obrtanja vjetrova, topla voda se premješta prema obali Perua što kao posljedicu ima kiše. Sa druge strane, za vrijeme jakih El Niña [[monsun]]i u [[Indija|Indiji]] izostaju usred preljeva hladne vode i zbog toga nastaju suše. El Niñov utjecaj na klimu [[Europa|Europe]] je relativno mali.▼
== Objašnjenje ==
Nasuprot El Niñu, postoji i La Niña, koja je, zapravo, jako ''normalno stanje''. Za vrijeme La Niñe, voda oko Indonezije je toplija nego uobičajeno što izaziva jače oluje i poplave dok u drugim dijelovima svijeta izaziva suše. ▼
▲Sam naziv
▲Voda oko [[Indonezija|Indonezije]] je uobičajeno toplija nego kod [[Peru]]a, a postoje i odgovarajauće razlike u
▲Nasuprot
Posljednji el niño je trajao od rujna [[2006]]. do ožujka/travnja [[2007]]. El niño ima utjecaj na klimu gotovo svih dijelova svijeta. El niño s početka osamdesetih godina je prvi put skrenuo pažnju šire javnosti usred velikog broja poginulih. Naziv el niño je prvi put upotrebljen u znanstvenoj javnosti [[1892]]., kada je kapetan Camilo Carilona na kongresu geografskog društva u Limi donio izvještaj da toplu struju ribari i moreplovci oko Perua zovu el nño. Za vrijeme gotovo cijelog 20. stoljeća se smatralo da je el niño lokalna pojava i do 1982/83. godine nije bilo znatnog interesa znanstvene zajednice. El niño se pojavljuje u periodima od dvije do sedam godina bar posljednjih tristo godina; većinom su u pitanju pojave slabije [[jakost]]i.
==Izvori==
{{izvori}}
[[Kategorija:Meteorologija]]
| |||