Inačica od 21. svibnja 2017. u 00:58 uredi Radion (razgovor \| doprinosi) 585 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 21. svibnja 2017. u 01:16 uredi ukloni ovu izmjenu Radion (razgovor \| doprinosi) 585 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Izvanredno stanje''' je vrsta pravnog stanja u državi u kojem, prema hrvatskom Ustavu, vlada "neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti republike". To stanje je jedna od inačica stanja koje upravni nauk skupno naziva "izvanredna stanja, izuzetna stanja, stanja nužde, stanja opasnosti". Ovakve situacije stvaraju mogućnost da se može na zakonit način posredno ili neposredno, ograničiti ili u potpunosti ukinuti ustavom zajamčena [[sloboda\|slobode]] i [[ljudska prava\|prava čovjeka]] i [[Građanska prava\|građanina]]. U izvanrednim stanjima može se dogoditi da ponekad, ne i uvijek, dođe do potpunog ukidanja građanskih sloboda. Opsadno stanje, vojno pravo, vlast u izvanrednom stanju pokazuje da državna korist zbilja ~~'''Izvanredno stanje'''~~ može do kraja poništiti građanska prava. Predstavnici političke filozofije slažu se da "objektivno nužni ili navodno potrebni zahtjevi političke vlasti" narušavaju općost zakona, nego dovode do ukidanja građanskih sloboda. <ref name="omejec172">[https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Izvanredna_stanja_-_Omejec.pdf Pravni fakultet u Zagrebu] Jasna Omejec: Izvanredna stanja u pravnoj teoriji i ustavima pojedinih zemalja, Pravni vjesnik, 12 (1-4), 1996., str. 172~~-196.~~ (pristupljeno 21. svibnja 2017.)</ref>▼ U demokratskim državama postupak i uvjeti kad se proglašava izvanredno stanje propisani su [[zakon]]ima. [[Ustavno pravo\|Ustavnopravne]] posljedice izvanrednih stanja su koncentracija ustavnih ovlasti i ograničenja ljudskih prava i temeljnih sloboda.<ref name="kolegij">[https://www.pravo.unizg.hr/USTP/izvanredna_stanja_u_komparativnom_ustavnom_pravu Pravni fakultet u Zagrebu] Izvanredna stanja u komparativnom ustavnom pravu - Katedra za ustavno pravo (pristupljeno 21. svibnja 2017.)</ref> U većini država gdje postoji mogućnost uvođenja, određeno je da se ne može dovesti u pitanje opravdanost odluke onih koji proglase izvanredno stanje, nego proglasitelji određuju postoji li takvo stanje i koje su mjere tad nužne.<ref name="omejec172"/>▼ ▲<ref>[https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Izvanredna_stanja_-_Omejec.pdf Pravni fakultet u Zagrebu] Jasna Omejec: Izvanredna stanja u pravnoj teoriji i ustavima pojedinih zemalja, Pravni vjesnik, 12 (1-4), 1996., str. 172-196.(pristupljeno 21. svibnja 2017.)</ref> Situacije kad smije biti proglašeno izvarnedno stanje su [[rat]], neposredna opasnost od rata, [[pobuna\|pobune]], [[građanski nemiri\|nemiri]] te slični pokreti širih razmjera, velike [[Elementarna nepogoda\|elementarne nepogode]] (katastrofalni [[potres\|potresi]], [[Poplava\|poplave]], [[Šumski požar\|šumski]] i ostali [[požar\|požari]] velikih razmjera, [[Epidemija\|epidemijska]] oboljenja ljudi, flore i faune), atomska [[Zračenje\|zračenja]]. Zajedničko svim ovim situacijama jest prijetnja fizičkom opstanku stanovništva cijele države ili nekog njena dijela, ugrožavanje života nacije ili organizirana funkcioniranja njenih temeljnih institucija.<ref name="omejec173">[https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Izvanredna_stanja_-_Omejec.pdf Pravni fakultet u Zagrebu] Jasna Omejec: Izvanredna stanja u pravnoj teoriji i ustavima pojedinih zemalja, Pravni vjesnik, 12 (1-4), 1996., str. 173 (pristupljeno 21. svibnja 2017.)</ref> ▲U demokratskim državama postupak i uvjeti kad se proglašava izvanredno stanje propisani su [[zakon]]ima. Ustavnopravne posljedice izvanrednih stanja su koncentracija ustavnih ovlasti i ograničenja ljudskih prava i temeljnih sloboda.<ref name="kolegij">[https://www.pravo.unizg.hr/USTP/izvanredna_stanja_u_komparativnom_ustavnom_pravu Pravni fakultet u Zagrebu] Izvanredna stanja u komparativnom ustavnom pravu - Katedra za ustavno pravo (pristupljeno 21. svibnja 2017.)</ref> Pojam izvanrednih stanja mijenjao se kroz povijest. U [[rimsko pravo\|starom Rimu]] postojao je institut diktatora. U svezi s izvanrednim stanjem je [[opsadno stanje]], [[ratno pravo]]. Suvremena ustavnopravna regulacija izvanrednih stanja razlikuje se od povijesnih. Klasičnu teoriju izvanrednih stanja dali su J. Locke, A. V. Dicey, C. Schmitt, C. L. Rossiter, C. J. Friedrich. Suvremeni pojam izvanrednih stanja pod utjecajem je [[Rat protiv terorizma\|rata protiv terorizma]] (Sjedinjene Američke Države; Francuska; Savezna Republika Njemačka).<ref name="kolegij"/> Line 14 ⟶ 15: * [https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Odredbe_o_stanju_nuznosti_-_Bacic.pdf Pravni fakultet u Zagrebu] Arsen Bačić: Odredbe o „stanju nužnosti“ u Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. godine (rekapitulacija), Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 34/45-46, 1997., str. 39-57. * [https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Ogranicavanje_sloboda_i_prava_-_Omejec.pdf Pravni fakultet u Zagrebu] Jasna Omejec: Ograničavanje sloboda i prava čovjeka i građanina u izvanrednim stanjima, Društvena istraživanja, Zagreb, god. 5. (1996.), br. 2(22), str. 345-374. *[https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Izvanredna_stanja_-_Omejec.pdf Pravni fakultet u Zagrebu] Jasna Omejec: Izvanredna stanja u pravnoj teoriji i ustavima pojedinih zemalja, Pravni vjesnik, 12 (1-4), 1996., str. 172-196. [[Kategorija:Ustavno pravo]]

Izvanredno stanje: razlika između inačica