Izvanredno stanje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10:
Pojam izvanrednih stanja mijenjao se kroz povijest. U [[rimsko pravo|starom Rimu]] postojao je institut diktatora. U svezi s izvanrednim stanjem je [[opsadno stanje]], [[ratno pravo]]. Suvremena ustavnopravna regulacija izvanrednih stanja razlikuje se od povijesnih. Klasičnu teoriju izvanrednih stanja dali su J. Locke, A. V. Dicey, C. Schmitt, C. L. Rossiter, C. J. Friedrich. Suvremeni pojam izvanrednih stanja pod utjecajem je [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]] (Sjedinjene Američke Države; Francuska; Savezna Republika Njemačka).<ref name="kolegij"/>
[[Republika Hrvatska]] je [[Božićni Ustav|Ustavom iz 1990.]] odredila svoj veći suverenitet u odnosu na savezne jugoslavenske zakone. Regulirala u Ustavnom zakonu o dopunama Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, u članku 9b., da savezni organi ne mogu bez prethodne suglasnosti Sabora Republike Hrvatske ili predsjednika Republike Hrvatske utvrditi postojanje izvanrednih prilika, uvesti izvanredno stanje, uvesti izvanredne mjere ili narediti upotrebu oružanih snaga u miru. Člankom 9c ovlaštena je [[Vlada Republike Hrvatske]] koje se savezne zakone, druge propise i druge akte neće primjenjivati u Republici Hrvatskoj, ukoliko se njima narušava teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske, Republika Hrvatska dovodi u neravnopravan položaj u federaciji, ili kojima se ugrožava njezin suverenitet ili interesi. Ovlast Vlade Republike Hrvatske odnosila se i na radnje i postupke saveznih organa. Akt iz stavka 1. ovog članka koji se odnosi na savezne zakone Vlada Republike Hrvatske podnosi na potvrdu
== Izvori ==
| |||