Martin Luther: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Lucas Cranach (I) workshop - Martin Luther (Uffizi).jpg|mini|'''Martin Luther''', portretirao [[Lucas Cranach]], stariji]]
'''Martin Luther''' ([[Eisleben]], [[10. studenog]] [[1483]]. - Eisleben, [[18. veljače]] [[1546]].), [[Njemačka|njemački]] teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije i skladatelj.
Lutherovo prezime bilo je zapravo "Luder", ovisno o regiji i "Lutter", "Ludher", "Lüder", i "Lotter" i sl., a nastalo je iz staronjemačkog imena "Liuther" ili "Lothar". Tek oko 1500. godine u Lutherovom je zavičaju postalo uobičajeno pridodati prezimena kao dodatak imenu građana i seljaka. Kao "Luder" se u Njemačkoj u srednjem vijeku prvotno smatrala životinja, koja se u sokolarstvu koristila kao mamac za ptice grabljivice i/ili zvjerad - mrcina, strvina. Iz toga je nastala njemačka uzrečica "Dem Teufel sein Luder" - "Đavlu njegov luder", pod čime se podrazumijeva svaki oblik zavođenja na pohotu. Njemački glagol "ludern" znači mamiti divljač strvinom, kao i raskalašeno živjeti. "Luder" u njemačkom također znači "kuja" i "drolja". Između 1512. i 1517. godine promijenio je svoje prezime u "Luther", što je svodio na alemanskog vojvodu "Leutharija" II. (7. st.) ili na grčku riječ "Eleutherios" (slobodnjak/osloboditelj). Svoja je pisma u početku potpisivao sa "F. Martinus Eleutherius August." (izvor: Lutherovo pismo Spalatinu od 18. 05. 1518., otiskano kod Endersa, I, str. 191-193). Na sveučilištu u Erfurtu imatrikuliran je 1501. kao "Martinus ludher ex mansfelt".
 
Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti. Martin Luther rođen je 10. studenog [[1483]]. godine u mjestu [[Eisleben]]. Imao je strog odgoj, uobičajen za ono vrijeme i često je bio kruto kažnjavan, tako da je i bježao od kuće, čega će se kasnije prisjećati. Osnovno i srednje obrazovanje Martin Luther stjecao je u Mansfeldu (1487.), Eislebenu (1494. možda latinska škola?), Magdeburgu (1497. katedralna škola) i Eisenachu (1498. latinska škola). U Magdeburgu na katedralnoj školi podučavala su "Braća zajedničkog života", pobožna vjerska zajednica i pokret koji je načela svog vjerskog života ravnao prema "devotio moderna" (nova pobožnost). U Eislebenu je pjevao u zboru "Chorus Musicus" u crkvi sv. Jurja, zarađivao si kruh prošnjom pjevanjem od kuće do kuće kao njem. "Kurrendesänger", prozvani njem. "Partekenhengste" (izvor: WA W 30, 2. Abt., 576,28) i kod sprovoda. Godine [[1501]]. u travnju u dobi od 17 godina preselio se i upisao na sveučilište u [[Erfurt]]. Ipak, Luther sam priznaje "da je bio veliki, teški i sramotan grešnik, i da je svoju mladost proveo prokleto i promašeno" (izvor: WA 26, 508, 32). Njegov otac Hans Luder, podrijetlom iz seljačke obitelji iz sela Möhra blizu Eisenacha, bio je [[rudar]] u [[rudnik]]u bakra u području grofovije Mansfeld, a 1483. preselio se sa svojom suprugom Margaretom i njegovim najstarijim sinom (imena nepoznata) prvo u Eisleben za nekoliko mjeseci, zatim nakon rođenja njegovog drugog sina Martina, u Mansfeld (izvor: WA Tr, 5, 95, 3). Do 1507. godine Hans Luder (1459.-1530.) se u Mansfeldu etablirao u uglednog poduzetnika rudarstva i gradskog vijećnika, tako da je sa svojom suprugom, Margaretom, rođ. Lindeman (1463.-1531.), svom sinu Martinu mogao omogućiti studij.
Redak 35:
 
U Lutherovom vrlo velikom književnom opusu pored svjedočanstava duboke religioznosti, njegovih poučnih izreka, njegove crkvene glazbe - njemačko evangelički "Kirchenlied", snažnog osjećaja za pravednost i važnom ulogom u razvoju njemačkog književnog jezika njegovim prijevodom Biblije, nažalost, u njegovom opusu ima i oholosti, isključivosti, blasfemija, prostota, sotoniziranja neistomišljenika i protivnika, govora mržnje do pozivanja na usmrćivanje i teoloških zastranjivanja kao npr. "Bog proturječi sam sebi, stoga ne može biti Bog. On najprije mora postati đavao" (izvor: WA 31, 248) i dr. Stoga od 1881. godine do danas postoje i psihoanalitička istraživanja o njemu. Psihoanalitičari polaze od pitanja: U kojoj je mjeri Luther bio pogotovo sve više pred kraj života duševno bolestan, i u kojoj je mjeri reformacija nastala iz njegovih psihopatoloških korijena.
 
Joseph Ratzinger:
" ... Ono temeljno u Lutherovom religioznom iskustvu strahovanje je od Boga, kojim je Luther u napetosti između božanske zahtjevnosti i svijesti o grešnosti bio pogođen sve do najdubljeg temelja svoga bitka - toliko da mu se Bog pojavljuje kao "sub contrario", kao suprotnost sebe samoga, kao đavao koji želi uništiti čovjeka". (izvor: Joseph Ratzinger, Kirche, Ökumene und Politik. Neue Versuche zur Ekklesiologie, Einsiedeln 1987., str. 106).