Balvan-revolucija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika 78.134.234.197 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Vodomar
Vodomar (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 19:
'''Balvan revolucija''' naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela [[Srbi|Srba]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], potaknutu iz [[Srbija|Srbije]] i od [[Velika Srbija|velikosrpskih]] krugova u [[JNA]].<ref>[http://web.archive.org/web/20100819022910/http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/08/17/0105006.html Prije 20 godina počela je 'balvan-revolucija'], danas.net.hr, 17. kolovoza 2010., pristupljeno 27. prosinca 2015.</ref> Naziv je dobila po tome što su je karakterizirale cestovne [[barikada|barikade]], napravljene od balvana i velikog stijenja, koje su se pojavile [[17. kolovoza]] [[1990.]] godine u okolici [[Knin]]a.
 
Balvan-revolucijom nanesena je velika ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke sezone. Zemljopisno područje koje je zauzimalo područje koje je bilo zahvaćeno pobunom bilo je u središtu Hrvatske, sadržavala je u sebi kritične odnosno strateške prometnice i infrastrukturu koja je spajala jug Hrvatske sa sjeverom. Zatvaranjem tih prometnica koje su spajale jug sa sjeverom, dovelo je do mnogih ekonomskih problema{{nedostaje izvor}}. Zbog nesigurnih cesta sva vozila koja su prometovala između Zagreba i Splita trebala su ići duljim putem, i s time se poskupljen prijevoz robe i putnika.
 
Balvan revolucijom i prekidom prometnica i telekomunikacijskih čvorišta narušio se teritorijani integritet tadašnje SR Hrvatske i time je nastalo [[dvovlašće]] na njenom teritoriju. Ovim činom isto se pokazivalo da vlast koja je došla čelo Hrvatske nije bila u stanju svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak tom području, iako je zakonski taj teritorijalni integritet i vlast unutar svojih granica bio je navodno zajamčen Ustavom SFRJ iz 1974. godine. U narednom razdoblju Hrvatska je stoga poduzela aktivnosti u organiziranju novih struktura i snaga potrebnih za obranu svojeg [[Suverenitet|suvereniteta]] i teritorijalne cjelovitosti.
 
Balvan-revoluciju karakterizirale su terorističke djelatnosti pojedinaca i skupina:
Balvan-revoluciju karakterizirale su terorističke djelatnosti pojedinaca i skupina: ometanjem prometa osoba i stvari, miniranjem pruga, oružanim pljačkama, razbojstvima, ubojstvima te inim zločinačkim djelovanjem. Sve rečeno potvrdio je Hrvatski sabor 17. travnja 1991. u Deklaraciji o osudi Narodne skupštine R.Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske. Napadi su vršeni rušenjem stabala, [[palež]]em hrvatskih šuma, a vršile su ih neuniformirane osobe i tobože nenaoružani civili, odnosno klasični teroristi. Terorističke akcije honorirala je Srbija Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju donesenom 9. svibnja 1992., po kojem se u članku 144, stavcima 2 do 4 propisuje: "Osiguraniku, odnosno osobi koje je kao pripadnik oružanih snaga Jugoslavije sudjelovalo u oružanim akcijama posle <u>17. kolovoza 1990.</u> godine, vrijeme provedeno u tim akcijama, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, računa se u posebni staž, u dvostrukom trajanju... u posebni staž u dvostrukom trajanju računa se i vrijeme provedeno na liječenju u medicinskoj rehabilitaciji uslijed bolesti ili ozljeda zadobijenih u oružanim akcijama i zarobljeništvu...Sredstva za prava osigurava Republika Srbija. 18. svibnja 1992. pobunjenička srpska paradržava, 18. svibnja 1992, nakon stvaranja SRJ, donosi amandman na svoj Ustav, gdje u formulaciji stoji da je pripadnik njihove vojske " svaki građanin koji sa oružjem ili <u>na drugi način</u> sudjeluje u otporu protiv neprijatelja".<ref name="paleži">Srećko Cvitanović: [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16342:haag-i-hrvati-recimo-pravu-istinu&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11 Haag i Hrvati - recimo pravu istinu], dragovoljac.com, 12. studenoga 2012. Pristupljeno 2. svibnja 2016.</ref>
* ometanjem prometa osoba i stvari,
* miniranjem pruga,
* oružanim pljačkama,
* razbojstvima, ubojstvima te,
* inim zločinačkim djelovanjem.
 
Sve rečeno potvrdio je Hrvatski sabor [[17. travnja]] [[1991.]] u [[Deklaraciji o osudi Narodne skupštine Republike Srbije]] zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske. Napadi su vršeni rušenjem stabala, [[palež]]em lokalnih hrvatskih šuma, a vršile su ih neuniformirane osobe i tobože nenaoružani civili, odnosno klasične paravojne jedinice. Terorističke akcije primale su novčanu pomoć od Republike Srbije, jer Srbija je uvela amandman u '''Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju''' donesenom [[9. svibnja]] [[1992.]], po kojem se u '''članku 144, stavcima 2 do 4''' propisuje:
 
Balvan-revoluciju karakterizirale su terorističke djelatnosti pojedinaca i skupina: ometanjem prometa osoba i stvari, miniranjem pruga, oružanim pljačkama, razbojstvima, ubojstvima te inim zločinačkim djelovanjem. Sve rečeno potvrdio je Hrvatski sabor 17. travnja 1991. u Deklaraciji o osudi Narodne skupštine R.Srbije zbog miješanja u unutarnje stvari Republike Hrvatske. Napadi su vršeni rušenjem stabala, [[palež]]em hrvatskih šuma, a vršile su ih neuniformirane osobe i tobože nenaoružani civili, odnosno klasični teroristi. Terorističke akcije honorirala je Srbija Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju donesenom 9. svibnja 1992., po kojem se u članku 144, stavcima 2 do 4 propisuje: "Osiguraniku, odnosno osobi koje je kao pripadnik oružanih snaga Jugoslavije sudjelovalo u oružanim akcijama posle <u>17. kolovoza 1990.</u> godine, vrijeme provedeno u tim akcijama, kao i vrijeme provedeno u zarobljeništvu, računa se u posebni staž, u dvostrukom trajanju... u posebni staž u dvostrukom trajanju računa se i vrijeme provedeno na liječenju u medicinskoj rehabilitaciji uslijed bolesti ili ozljeda zadobijenih u oružanim akcijama i zarobljeništvu...Sredstva za prava osigurava Republika Srbija. 18. svibnja 1992. pobunjenička srpska paradržava, 18. svibnja 1992, nakon stvaranja SRJ, donosi amandman na svoj Ustav, gdje u formulaciji stoji da je pripadnik njihove vojske " svaki građanin koji sa oružjem ili <u>na drugi način</u> sudjeluje u otporu protiv neprijatelja".<ref name="paleži">Srećko Cvitanović: [http://dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16342:haag-i-hrvati-recimo-pravu-istinu&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11 Haag i Hrvati - recimo pravu istinu], dragovoljac.com, 12. studenoga 2012. Pristupljeno 2. svibnja 2016.</ref>
 
== Povijest ==