Balvan-revolucija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 37:
[[Datoteka:Balvan - revolucija (2).jpg|mini|300px|Prve barikade 17. kolovoza 1990. u okolici Knina]]
Nakon slobodnih [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|višestranačkih izbora]] [[1990.]] godine u Hrvatskoj, dio [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] bio je nezadovoljan ishodom demokratskih izbora jer većinsku vlast dobila je [[HDZ]] na čelu s drom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Ovo nezadovoljstvo i neprihvaćanje iskoristili su srbijanski političari i služba iz [[Beograd]]a gdje umjesto demokratskoga dijaloga između novih vlasti i naroda unutar SR Hrvatske, preusmjerili su svoje djelovanje na stvaranje razdora između Hrvatske vlade i Srba koji su živjeli na tom području. To stvaranje nepovjerenja i razdora, kasnije je dovelo do napetosti koje su izmake kontroli i u kratko vrijeme preraslo u nasilno djelovanje. Bez ikakve ovlasti i bez prijetnje izvana čindbenici su se obratili [[Terorizam|terorizmu]] te zaprječavanjem prometnica i oružanom pobunom u okolici Knina u središnjem dijelu Hrvatske (tzv. '''balvan revolucijom''') sredinom kolovoza 1990. godine započeli su proces stvaranja nove [[paradržave]], i paralelno pokrenuli postupak njezina pripajanja Srbiji, kako bi ostvarili temeljni cilj tadašnje srpske, zapravo [[Velika Srbija|velikosrpske]], politike da '''svi Srbi žive u jednoj državi'''.▼
[[Datoteka:Srpske barikade.jpg|thumb|desno|Barikade Balvan-revolucije iz kolovoza 1990.]]
Line 45 ⟶ 44:
14. izvanrednog kongresa KPJ]] dolazi do raspada Komunističke partije Jugoslavije, koja je postala razdvojena organizacija podijeljena na nekoliko blokova. Srbijansko vodstvo u centralizacijom postojeće države i osiguravanjem prevlasti najbrojnijega (srpskoga) naroda u njoj (prema načelu "jedan čovjek, jedan glas"), ili oružanom agresijom i pripajanjem Srbiji velikoga dijela teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine.<ref>[[Ante Nazor]], [http://web.archive.org/web/20140427190812/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/4072012/domovinskirat.asp Domovinski rat], Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u suradnji s Hrvatskim vojnikom objavljuje autentične dokumente i memoarsko gradivo vezano uz Domovinski rat, Pokušaj uvodjenja izvanrednog stanja u Hrvatsku (pristupljeno 17. ožujka 2013.)</ref> Nakon provedenih demokratskih izbora u SR Sloveniji i SR Hrvatskoj prema ustavu iz 1974. dovelo je do još većih podijela unutar tadašnje SFRJ, i nastao je početak kraja SFRJ kao jedinstvene federativne jedinice. Da bi ostvarili svoj cilj unitarne države tadašnje srbijansko vodstvo imalo je samo jedan put i to uz pomoć vrha Jugoslavenske narodne armije (JNA).
▲Nakon slobodnih [[Hrvatski parlamentarni izbori 1990.|višestranačkih izbora]] [[1990.]] godine u Hrvatskoj, dio [[Srbi u Hrvatskoj|Srba]] bio je nezadovoljan ishodom demokratskih izbora jer većinsku vlast dobila je [[HDZ]] na čelu s drom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Ovo nezadovoljstvo i neprihvaćanje iskoristili su srbijanski političari i služba iz [[Beograd]]a gdje umjesto demokratskoga dijaloga između novih vlasti i naroda unutar SR Hrvatske, preusmjerili su svoje djelovanje na stvaranje razdora između Hrvatske vlade i Srba koji su živjeli na tom području. To stvaranje nepovjerenja i razdora, kasnije je dovelo do napetosti koje su izmake kontroli i u kratko vrijeme preraslo u nasilno djelovanje.
Tadašnja etničko-politička situacija bila je veoma nategnuta izjavama pojedinaca, medija, političkog vrha, pogrešnih interpretacija, ispada itd. Zbog svega ovoga nastala situacija se pogoršavala iz dana u dan i iz sata u sat. Neke stanice MUP-a počele su odbijati poslušnost novoj centralnoj vlasti u Zagrebu, te na sve pokušaje da se uvede stega preko neposlušnih stanica MUP-a dovelo je povećanja napetosti. Kao okidač balvan revolucije bio je pokušaj pripadnika MUP-a Hrvatske da pokupe oružje iz policijskih postaja u [[Benkovac|Benkovcu]] i [[Obrovac|Obrovcu]]. Ovaj pokušaj centralne vlasti iz Zagreba interpretiran je kao napad na lokalni srpski narod<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=LhkaQdzhm8s&feature=related Video zapis iz Benkovca 17. kolovoza 1990.], pristupljeno 27. prosinca 2015.</ref>, i tamošnje je srpsko stanovništvo reagiralo demonstracijama i balvanima na prometnicama. Prve barikade su napravljene u okolici grada [[Knin]]a, a kasnije u još nekih mjesta u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U poslijepodne [[17. kolovoza]] [[1990.]] godine predsjednik Skupštine općine Knin [[Milan Martić]] je proglasio ratno stanje, a Štab za obranu grada proglaslio je pripravnost građanima na oružani sukob.<ref>[http://web.archive.org/web/20120314231808/http://www.hvidra-topusko.hr/prije_20godina_po%C4%8Dela_je_balvan_revolucija.html 17.kolovoz: Prije 20 godina počela je 'balvan-revolucija'], pristupljeno 27. prosinca 2015.</ref><ref> S. Flegar, I. Rebac, [http://www.24sata.hr/news/balvan-revolucija-na-ovaj-dan-prije-20-god-je-pocelo-186759 ''Balvan-revolucija: Na ovaj dan prije 20 god. je počelo''], 24sata.hr, 17. kolovoza 2010., pristupljeno 27. prosinca 2015.</ref> Uz barikade bile su postavljene oružane straže, koje su onemogućavale ikakav pokušaj prolaska njima nepodobnim osobama - Hrvatima, odnosno svim vozilima hrvatskih registracijskih pločica. MUP Hrvatske pripremio je tri helikoptera sa specijalim snagama koje su istog dana poletjele iz Lučkog prema Kninu, radi deblokade cesta i uspostavljanja redarstvene vlasti. Tijekom leta helikoptere su iznad [[Ogulin]]a presrela dva zrakoplova [[MIG-21]] Ratnog zrakopolstva [[JNA]], i pod prijetnjom obaranjem MUP-ovi su se helikopteri morali vratiti na svoju polazišnu točku.<ref>[http://www.pgz.udvdr.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=48:zrak-jed-spec-pol-mup-a-rh&catid=35:ratne-postrojbe-i-zap-grada-zagreba&Itemid=50 Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH], Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - podružnica Grada Zagreba, pristupljeno 27. prosinca 2015.</ref> Nastojanje hrvatske policije da na pobunjenom području uspostavi javni red i mir onemogućila je federalna - Jugoslavenska narodna armija (JNA), uz prijetnju oružanoga djelovanja. Svojim uplitanjem u ovu krizu JNA je pokazala pristranost, isto tako JNA je prekoračila svoje ovlasti jer za takvu intervenciju bila je potrebno dopuštenje od Saveznog predsjedništva Jugoslavije. Svojom pristranoštu JNA je dala do znanje pobunjenicima da imaju saveznika na svojoj stani u kojem se mogu pouzdati u svojoj borbi s Hrvatskom državom.▼
Bez ikakve ovlasti i bez prijetnje izvana čindbenici su se obratili [[Terorizam|terorizmu]] te zaprječavanjem prometnica i oružanom pobunom u okolici Knina u središnjem dijelu Hrvatske (tzv. '''balvan revolucijom''') sredinom kolovoza 1990. godine započeli su proces stvaranja nove [[paradržave]], i paralelno pokrenuli postupak njezina pripajanja Srbiji, kako bi ostvarili temeljni cilj tadašnje srpske, zapravo [[Velika Srbija|velikosrpske]], politike da '''svi Srbi žive u jednoj državi'''. Balvan revolucija bila je kulminacija događaja, koji su išlo ovim redosljedom:
* [[21. svibnja]] [[1990.]], na sjednici SDS u Kninu donesena odluka o istupanju općine Knin iz Zajednice općina Dalmacija i stvara se nove Zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like koje obuhvaćaju sljedeće općine: [[Benkovac]], [[Donji Lapac]], [[Gračac]], [[Knin]], [[Obrovac]], [[Titova Korenica]]
* [[27. lipnja]] [[1990.]], Milan Babić postaje predsjednikom Zajednice općina sjeverne Dalmacije i Like.
* [[3. srpnja]] [[1990.]], 50 pripadnika SUP-a iz Knina šalju otvoreno pismo Saveznom SUP-u gdje odbijaju poslušnost Vladi Hrvatske tako što odbijaju nositi nove policijske odore, i odbijaju preimenovanje službe s [[milicija]] u redarstvo.
* [[5. srpnja]] [[1990.]], ministar MUP-a Josip Boljkovac sreće se sa neposlušnim policjacima iz Knina. Za vrijeme susreta ispred zgrade se okupilo mnoštvo građana, a Boljkovac je napravio mnoge ustupke.
* [[25. srpnja]] [[1990.]], u Kninu je održan [[Srpski sabor]]. Odlukom ovog sabora donesena [[Deklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda]] u prisutnosti 120.000 ljudi. Srpski sabor je izglasio održavanje referenduma o autonomiji srpskog naroda koji se trebao održati između 19. kolovoza do 2. rujna 1990. godine.
* [[4. kolovoza]] [[1990.]], Hrvatska vlada proglašava referendum nelegalnim.
* [[13. kolovoza]] [[1990.]], [[Borisav Jović]] prima u audienciju u Beogradu srpske izaslanike iz Krajine na čelu s Milanom Babićem. Izaslanstvo traži intervenciju Saveznih vlasti od navodne opasnosti od nove Hrvatske vlasti.
* [[13. kolovoza]] [[1990.]], pojavljuju se prve straže u većinskim srpskim općinama.
* [[16. kolovoza]] [[1990.]], sastanak sekretara unutrašnjih poslova općina: Gospić, Zadar, Split i Šibenik s Ministrom unutrašnjih poslova u Zagrebu. Donesena odluka da se pokupe arsenali pričuvnog oružja iz pobunjenih općina.
* [[17. kolovoza]] [[1990.]], specijalci iz zadarskog MUP-a uspjeli su odnijeti količinu automatskog oružja iz benkovačke policijske stanice, dok ova nakana propada u Obrovcu i Kninu intervencijom lokalnog građanstva. Oružje iz arsenala u Obrovcu i Kninu predali su se lokalnom građanstvu tih mjesta, i nastaju prve barikade po lokalnim cestama. U 18 sati Radio Knin prenio je vijest da je proglašeno [[ratno stanje]] odlukom Milana Babića. Ovu vijest 3 sata poslije (21 sati), Milan Babić je opovrgavao na Radio Kninu.
▲Tadašnja etničko-politička situacija bila je veoma nategnuta izjavama pojedinaca, medija, političkog vrha, pogrešnih interpretacija, ispada itd. Zbog svega ovoga nastala situacija se pogoršavala iz dana u dan i iz sata u sat. Neke stanice MUP-a počele su odbijati poslušnost novoj centralnoj vlasti u Zagrebu, te na sve pokušaje da se uvede stega preko neposlušnih stanica MUP-a dovelo je povećanja napetosti. Kao okidač balvan revolucije bio je pokušaj pripadnika MUP-a Hrvatske da pokupe oružje iz policijskih postaja u [[Benkovac|Benkovcu]] i [[Obrovac|Obrovcu]]. Ovaj pokušaj centralne vlasti iz Zagreba interpretiran je kao napad na lokalni srpski narod<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=LhkaQdzhm8s&feature=related Video zapis iz Benkovca 17. kolovoza 1990.], pristupljeno 27. prosinca 2015.</ref>, i tamošnje je srpsko stanovništvo reagiralo demonstracijama i balvanima na prometnicama. Prve barikade su napravljene u okolici grada [[Knin]]a, a kasnije u još nekih mjesta u sjevernoj [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U poslijepodne [[17. kolovoza]] [[1990.]] godine predsjednik Skupštine općine Knin [[Milan Martić]] je proglasio ratno stanje, a Štab za obranu grada proglaslio je pripravnost građanima na oružani sukob.<ref>[http://web.archive.org/web/20120314231808/http://www.hvidra-topusko.hr/prije_20godina_po%C4%8Dela_je_balvan_revolucija.html 17.kolovoz: Prije 20 godina počela je 'balvan-revolucija'], pristupljeno 27. prosinca 2015.</ref><ref> S. Flegar, I. Rebac, [http://www.24sata.hr/news/balvan-revolucija-na-ovaj-dan-prije-20-god-je-pocelo-186759 ''Balvan-revolucija: Na ovaj dan prije 20 god. je počelo''], 24sata.hr, 17. kolovoza 2010., pristupljeno 27. prosinca 2015.</ref>
Uz barikade bile su postavljene oružane straže, koje su onemogućavale ikakav pokušaj prolaska njima nepodobnim osobama - Hrvatima, odnosno svim vozilima hrvatskih registracijskih pločica. MUP Hrvatske pripremio je tri helikoptera sa specijalim snagama koje su istog dana poletjele iz Lučkog prema Kninu, radi deblokade cesta i uspostavljanja redarstvene vlasti. Tijekom leta helikoptere su iznad [[Ogulin]]a presrela dva zrakoplova [[MIG-21]] Ratnog zrakopolstva [[JNA]], i pod prijetnjom obaranjem MUP-ovi su se helikopteri morali vratiti na svoju polazišnu točku.<ref>[http://www.pgz.udvdr.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=48:zrak-jed-spec-pol-mup-a-rh&catid=35:ratne-postrojbe-i-zap-grada-zagreba&Itemid=50 Zrakoplovna jedinica specijalne policije MUP-a RH], Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - podružnica Grada Zagreba, pristupljeno 27. prosinca 2015.</ref> Nastojanje hrvatske policije da na pobunjenom području uspostavi javni red i mir onemogućila je federalna - Jugoslavenska narodna armija (JNA), uz prijetnju oružanoga djelovanja. Svojim uplitanjem u ovu krizu JNA je pokazala pristranost, isto tako JNA je prekoračila svoje ovlasti jer za takvu intervenciju bila je potrebno dopuštenje od Saveznog predsjedništva Jugoslavije. Svojom pristranoštu JNA je dala do znanje pobunjenicima da imaju saveznika na svojoj stani u kojem se mogu pouzdati u svojoj borbi s Hrvatskom državom.
Usporedno s podizanjem barikada, [[Srpsko nacionalno vijeće]] najavilo je da će raspisati [[referendum o autonomiji Krajine]]. "Zakonom o državnim praznicima Republike Srpske Krajine" 17. kolovoza, dan kada je počela oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, proglašen je "državnim praznikom RSK - Danom ustanka srpskog naroda".<ref>Ante Nazor, [http://web.archive.org/web/20091018084313/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/2562009/domovinskirat.asp Domovinski rat], Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u suradnji s Hrvatskim vojnikom objavljuje autentične dokumente i memoarsko gradivo vezano uz Domovinski rat, O rascjepu u SDS-u nakon 17. kolovoza 1990. (pristupljeno 17. ožujka 2013.)</ref>
* [[27. kolovoza]] 1990. napad na međunarodni vlak kod Knina;<ref name="paleži"/>
* [[28. kolovoza]] 1990. pobuna u policijskoj postaji u Petrinji i napadi na policijske postaje u Glini, Obrovcu i drugdje;<ref name="paleži"/>
* kolovoz - početak rujna 1990. Novi val terora uslijedio je u vidu sustavnoga masovnog paljenja hrvatske obale i otoka. Zaredale su stotine istovremenih požara neviđenog intenziteta. Požari su bili toliko intenzivni da su protupožarni zrakoplovi, t.zv. kanaderi, prešli svoje granice izdržljivosti zbog čega su prisilno slijetali na na more i morali su biti izvlačeni civilnim brodovima i čamcima.<ref name="paleži"/>
* [[1. listopada]] 1990. ponovno blokiran promet u Dalmaciji, kod Knina;<ref name="paleži"/>
* [[11. listopada]] 1990. minirana pruga iz Dalmacije prema središnjoj Hrvatskoj;<ref name="paleži"/>
* [[17. listopada]] 1990. u Kninu pljačka vagona s oružjem iz „nečuvanih“ vagona;<ref name="paleži"/>
* [[28. listopada]] 1990. željeznička lokomotiva nalijeće na minu između Kistanja i Benkovca<ref name="paleži"/>
* [[17. studenoga]] 1990. na barikadama u Lici, zakrabuljene i naoružane bande ranili su dvojicu hrvatskih civila<ref name="paleži"/>
* [[23. studenoga]] 1990. pobunjenički teroristi napali policijsku ophodnju u ranim jutarnjim satima na cesti Benkovac - Obrovac. U ovom napadu poginuo je policajac Goran Alavanja a ranjen je bio policijski inspektor Stevan Bukarica. Treći policajac Jovo Graovac bio je neozljeđen. Napadači su oduzeli oružje i službeno vozilo.<ref>http://www.vecernji.hr/hrvatska/policajac-srpske-nacionalnosti-bio-je-prva-zrtva-srpske-pobune-u-hrvatskoj-849561, pristupljeno 03. svibnja 2016</ref>
Pobuna se kasnije eskalirala u vidu paljenju crkava, zatim kuća, rušenju grobova i ubijanju civila. Kad je MUP RH poslao osoblje za zaustaviti nasilje, JNA otvoreno se stavlja na stranu terorista i djeluje izvan svog mandata (vojska se bavi vanjskim neprijateljem) ometajući rad policije. Presreli su vojnim zrakoplovima helikoptere MUP-a RH koji su pošli zaustaviti pobunu te su uz prijetnju rušenjem helikopter morao vratiti. Drugih puta JNA razdvajala je "zaraćene strane", iako to uopće nije bio njen mandat. JNA svojom intervencijom spasila stranu pobunjeničkih terorista od poraza, i poslje je rušila i helikoptere međunarodnih promatrača. Kad su se hrvatske vojno-redarstvene snage konsolidirale, JNA je morala slati sve jače snage, najprije zrakoplovstvo, pa tenkovskim kolone, ratnu mornaricu, paravojnim postrojbama. Uz to, uz JNA i iza i ispred nje uvijek su se kretali teroristi, navodni civili, a zapravo snajperisti, diverzanti, ljudi koji vrše korekturu vatre, ubijaju i pale. Uslijedila su bombardiranja gradova i sela.<ref name="paleži"/>
Balvan-revolucija bio je proces stvaranja nove [[paradržave]], i pobunjenici paralelno pokrenuli postupak njezina pripajanja Srbiji, kako bi ostvarili temeljni cilj tadašnje srpske, zapravo [[Velika Srbija|velikosrpske]], politike da '''svi Srbi žive u jednoj državi'''.
== Kronologija ==
| |||