Otvori glavni izbornik

Promjene

Dodana 2.392 bajta ,  prije 2 godine
Nadopunio Električno polje
[[datoteka:VFPt charges plus minus thumb.svg|300px|mini|desno|Prikaz električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) [[električni naboj]].]]
 
[[datoteka:Pith ball electroscope operating principle.svg|mini|desno|300px|Način rada [[elektroskop]]a s kuglicom.]]
'''Električno polje''' je [[prostor]] u kojem [[električni naboj]] djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) [[sila|silom]] na drugo električno tijelo. Električki nabijena tijela okružena su električnim poljem. Teorijski se to polje prostire u beskonačnost, a praktički je ono vrlo maleno. Smjer u kojem djeluje električna sila pokazuju električne [[silnice]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> Veličina koja opisuje jakost djelovanja električnoga polja na električne naboje naziva se jakost električnoga polja i označuje se slovom ''E''. To je [[vektor]]ska veličina kojoj je iznos jednak [[sila|sili]] ''F'' proizvedenoj na pozitivni jedinični naboj ''Q'', a njezin se smjer podudara sa smjerom sile. Prema tome:
 
'''Električno polje''' je [[prostor]] u kojem [[električni naboj]] djeluje privlačnom (odnosno odbojnom) [[sila|silom]] na drugo električno tijelo. Električki nabijena tijela okružena su električnim poljem. Teorijski se to polje prostire u beskonačnost, a praktički je ono vrlo maleno. Smjer u kojem djeluje električna sila pokazuju električne [[silnice]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> Veličina koja opisuje jakost djelovanja električnoga polja na električne naboje naziva se '''jakost električnoga polja''' i označuje se slovom ''E''. To je [[vektor]]ska veličina kojoj je iznos jednak [[sila|sili]] ''F'' proizvedenoj na pozitivni jedinični naboj ''Q'', a njezin se smjer podudara sa smjerom sile. Prema tome:
 
Nasuprot teoriji međusobnoga djelovanja električnih naboja na udaljenosti ([[Coulombov zakon]]), [[Michael Faraday|M. Faraday]] je uvođenjem pojma električnoga polja postavio novu teoriju djelovanja u blizini. Električno polje može se predočiti električnim [[silnica]]ma: [[krivulja]]ma kojima [[tangenta|tangente]] u svakoj točki krivulje pokazuju smjer jakosti polja; [[gustoća]] je silnica na svakome mjestu razmjerna iznosu jakosti polja. Električne silnice u [[Elektrostatika|elektrostatskome]] polju izlaze iz pozitivno nabijenih tijela, a poniru na negativno nabijena tijela. U elektrostatskim prilikama unutar vodljivoga (na primjer [[metal]]nog) tijela nema električnoga polja, a naboji se zadržavaju samo na njegovoj površini, gdje miruju. Kada [[električni naboj]]i miruju ili se [[gibanje|gibaju]] jednolikom [[brzina|brzinom]], električno se polje promatra zasebno i neovisno o [[magnetno polje|magnetnom polju]]. No ako se električno i magnetsko polje mijenjaju, onda se moraju promatrati zajedno kao [[elektromagnetsko polje]]. Klasičnu teoriju elektromagnetskih polja postavio je [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]]. <ref> '''električno polje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17595] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Jakost električnoga polja ==
'''Jakost električnoga polja''' (oznaka ''E'') je [[vektor]]ska [[fizikalna veličina]] koja opisuje djelovanje električne [[sila|sile]] ''F'' na česticu [[električni naboj|električnoga naboja]] ''Q'', a jednaka je količniku električne sile i električnoga naboja čestice:
 
:<math>{E} = \frac{F}{Q} \,</math>
 
[[mjerna jedinica|Mjerna je jedinica]] jakosti električnoga polja [[volt]] po [[metar|metru]] (V/m) ili [[njutn]] po [[kulon]]u (N/C). <ref> '''jakost električnoga polja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69156] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
a [[mjerna jedinica]] kojom se mjeri jakost električnoga polja je V/m ([[volt]] po [[metar|metru]]).
 
=== Objašnjenje ===
Najjednostavnije je homogeno električno polje koje vlada između dviju suprotno nabijenih [[metal]]nih ploča. Stavimo li između tih ploča osjetljiv [[elektroskop]], otklon njegovih niti bit će uvijek isti, pa je prema tome ista jakost električnoga polja. Mijenjamo li [[električni napon]] između njegovih ploča, mijenjat će se i otklon niti elektroskopa, a isto tako i jakost električnoga polja.
 
Jakost električnog polja ''E'' između električno nabijenih ploča ovisna je o električnom naponu ''U'' koji između njih vlada i o udaljenosti ''d'' između ploča. Ako napon povećamo dvostruko, a isto tako i razmak između ploča, jakost električnog polja se neće promijeniti. Jakost električnog polja se neće također promijeniti ako napon smanjimo na polovinu i razmak između ploča. Neka je na primjer u prvom slučaju napon 200 V, a razmak između ploča 4 [[metar|cm]]. U drugom slučaju neka je napon 100 V, a razmak između ploča 2 cm, pa je jakost električnog polja ''E'', to jest omjer između električnog napona ''U'' i razmaka ''d'' uvijek ista ili:
 
:<math>{E} = \frac{U}{d} \, = \frac{200}{4} \, = \frac{100}{2} \, = 50\frac{V}{cm} \, </math>
 
U ovom primjeru imamo jedinicu jakosti električnog polja V/cm. Međutim u [[Međunarodni sustav mjernih jedinica|Međunarodnom sustavu mjernih jedinica]], mjerna jedinica jakosti električnog polja je V/m:
 
:<math> 1\ \frac{V}{m} \, = 0,01\frac{V}{cm} \, </math>
Nasuprot teoriji međusobnoga djelovanja električnih naboja na udaljenosti ([[Coulombov zakon]]), [[Michael Faraday|M. Faraday]] je uvođenjem pojma električnoga polja postavio novu teoriju djelovanja u blizini.
 
'''Električno polje ima mjernu jedinicu jakosti električnog polja 1 V/m ako se na udaljenosti od 1 metar u smjeru silnica električni napon promijeni za 1 volt.''' <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
Električno polje može se predočiti električnim [[silnica]]ma: [[krivulja]]ma kojima [[tangenta|tangente]] u svakoj točki krivulje pokazuju smjer jakosti polja; [[gustoća]] je silnica na svakome mjestu razmjerna iznosu jakosti polja. Električne silnice u [[Elektrostatika|elektrostatskome]] polju izlaze iz pozitivno nabijenih tijela, a poniru na negativno nabijena tijela. U elektrostatskim prilikama unutar vodljivoga (na primjer [[metal]]nog) tijela nema električnoga polja, a naboji se zadržavaju samo na njegovoj površini, gdje miruju. Kada [[električni naboj]]i miruju ili se [[gibanje|gibaju]] jednolikom [[brzina|brzinom]], električno se polje promatra zasebno i neovisno o [[magnetno polje|magnetnom polju]]. No ako se električno i magnetsko polje mijenjaju, onda se moraju promatrati zajedno kao [[elektromagnetsko polje]]. Klasičnu teoriju elektromagnetskih polja postavio je [[James Clerk Maxwell|J. C. Maxwell]]. <ref> '''električno polje''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17595] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Definicija ==
[[datoteka:EfieldTwoOppositePointCharges.svg|mini|300px|desno|Prikaz električnog polja između dva točkasta naboja.]]