Razlika između inačica stranice »Vrelište«

Dodano 825 bajtova ,  prije 3 godine
Dopunjeno, slike
(Podnaslov)
(Dopunjeno, slike)
[[datoteka:Kochendes wasser02.jpg|mini|desno|300px|[[Voda]] vrije ili ključa.]]
[[File:Molecular basis of Raoults law.svg|mini|desno|300px|Molekulska osnova Raoultova zakona]]
 
[[File:Water Boiling Point Diagram.png|mini|desno|300px|Ovisnost vrelišta vode o tlaku]]
'''Vrelište''' je [[temperatura]] na kojoj istodobno u cijelom obujmu ([[volumen]]u) [[tvar]] prelazi iz tekućega u plinovito agregatno stanje, to jest najviša temperatura na koju se pri određenom [[tlak]]u može zagrijati [[tekućina]]. S povećanjem tlaka vrelište se povećava, a sa smanjenjem smanjuje; obično se navodi vrijednost pri [[Standardni tlak i temperatura|normiranom atmosferskom tlaku]] (101 325 [[Pa]]). Vrelište je karakteristično svojstvo tvari. <ref> '''vrelište''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=65464] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
Vrelište nije isto kod svakog [[tlak]]a. Povišenje tlaka povećava, a smanjenje tlaka snizuje temperaturu vrelišta. Kod normalnog atmosferskog tlaka voda vrije kod 100 °C. Međutim, ako je tlak veći, voda će vrijeti kod temperature iznad 100 °C, ako je tlak manji, voda će vrijeti ispod 100 °C. Povišenje vrelišta zbog povećanja tlaka može se mjeriti pomoću [[Denis Papin|Papinova lonca]]. To je zatvorena posuda u kojoj se voda zagrijavanjem pretvara u [[vodena para|vodenu paru]]. Na poklopcu se nalazi [[manometar]] (tlakomjer) i [[termometar]], kojim mjerimo tlak i temperaturu u loncu. Nastala para ne može izaći, i zato se u posudi povisuje tlak. Posuda ima [[sigurnosni ventil]]. On ispušta paru kad tlak prijeđe određenu vrijednost. Mjerenja su pokazala da kod tlaka od 2 [[Bar (jedinica)|bara]] voda vrije kod 119 °C, a kod tlaka od 4 bara kod 142,9 °C. Kod [[Kuhanje|kuhanja]] nije važno da voda vrije, već je potrebna visoka temperatura. Da se hrana brže pripremi, mora se lonac u kojem se hrana kuha pokriti teškim poklopcem, a u većim kuhinjama upotrebljava se Papinov lonac. Taj se lonac upotrebljava i za kuhanje na visokim [[planina]]ma gdje voda vrije ispod 100 °C. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
 
==Ovisnost vrelišta otopina - [[azeotropija]]==
*Otopina dviju tvari A i B koje su relativno jednako hlapljive ima točku vrelišta koja u idealnom slučaju ovisi o udjelima obiju tvari u otopini i nalazi se između vrelišta tvari A i vrelišta tvari B. Zbog međumolekulskih sila pojava je često složenija i nepravilna te se naziva '''[[azeotropija]]'''. Vidi: {{Glavni|Azeotropija}}
{{Glavni|Azeotropija}}
 
*Otopina krute tvari u otapalu, kad kruta tvar praktično nije hlapljiva, ima točku vrelišta koja je viša od vrelišta čistog otapala. Ta pojava povišenja vrelišta koristi se u metodi [[ebulioskopija|ebulioskopije]] i predstavlja jedno od [[Koligativna svojstva|koligativnih svojstava]] otopina. Vidi: {{Glavni|Koligativna svojstva}}
 
== Vrelište nekih materijala ==
578

uređivanja